Iako je u Hrvatskoj i razvijenom svijetu zabranjena prodaja dijelova tijela i krvi, moguće je kao uostalom i u nekim drugim zemljama dobiti naknadu za krvnu plazmu (dio krvi u kojoj se nalaze krvna tjelešca). Kod nas ona iznosi 150 kuna po jednom davanju, piše Vjesnik.

Tijekom jednog dana može se obaviti 50 plazmafereza. Pojedinačnom davatelju uzima se 600 mililitara plazme, a na uređaju sličnom onom za hemodijalizu, odvajaju se krvna zrnca te se istim putem vraćaju u venu.

600 kuna mjesečno

Cijeli postupak, uključujući prijavu, upisivanje i pregled (mjerenje tlaka i provjera krvi) traj sat vremena, a donatori zatim dobiju obrok s napitkom i novac. Studentima redovito davanje krvne plazme može donijeti 600 kuna mjesečno. Doktorica Anka Dorić, voditeljica odjela transfuzijske medicine u Imunološkom zavodu smatra da novac nije glavni motiv za prodaju krvne plazme te da treba skinuti famu o tome, no sami davatelji potvrđuju da im je naknada dobra popuna skromnih stipendija i džeparaca.

Popunjavanje džeparca

Jedan student informatike koji krvnu plazmu daje više od godine dana kaže da mu je glavni motiv financijski i ne doživljava to kao prodaju krvi, no priznaje kad bi imao samo humanitarne motive tada bi išao u Petrovu 3. Osim što zaradi nešto novca, bonus je redovita kontrola jer su davatelji plazme mlada i zdrava populacija.
Među davateljima plazme je i studentica Filozofskog fakulteta koja ovo radi tek mjesec dana. Kaže kako zbog toga ima problema s roditeljima, ali pred njihovim prigovorima važnije je 150 kuna po jednom davanju plazme. Dodaje da joj je drago da će se od njezine krvi proizvoditi preparati za nečiji lijek. 

Mogućnost davanja krvne plazme za naknadu među studentima se širi usmenom predajom.

Razlika između davanja krvne plazme i pune krvi

Doktorica Dorić želi izbjegavanje negativnog dojma koji bi se mogao steći spominjanjem naknada za davanje plazme kako se u pitanje ne bi dovela cijela filozofija davanja plazme, jer davanje plazme postoji u raznim oblicima u cijelom svijetu, a kod nas već nekoliko desetljeća.

Po sadržaju i tehnologiji proizvodnje lijekova iz krvi ova je djelatnost neusporediva s davalaštvom pune krvi, a plazma industrija je odvojena od zdravstva svugdje u svijetu. Konkretno za nas u ovom slučaju vrijede standardi Europske farmakopeje, zaključuje dr. Dorić. (jk)

Izvor: www.vjesnik.hr