Udruga Franak očitovala se na objavu Erste&Steiermärkische banke o mogućnosti konverzije kredita svih namjena vezanih valutnom klauzulom uz švicarski franak (CHF) u kredite vezane uz euro (EUR) kako bi upozorila građane na moguće posljedice navedene ponude. Njihovo priopćenje donosimo u cijelosti.

U posljednje vrijeme nude se konverzije kredita s valutnom klauzulom u CHF-u u kredite s valutnom klauzulom u EUR-u, bez naknada i dodatne dokumentacije. Korisnik kredita obvezuje se podmiriti „samo“ jednu obvezu – novu solemnizaciju ugovora. U ovom trenutku ne vidimo isplativost takve konverzije, jer porast vrijednosti CHF-a u odnosu na kunu i euro je cca 35% u odnosu na vrijeme kada su ti krediti plasirani.

Da pojasnimo: konverzija bi značila da netko kome je prije šest godina pušten u otplatu kredit od 500.000 kn s valutnom klauzulom CHF na rok od 25 godina, sada pristaje na novi kredit s početnom glavnicom od 600.000 kn, s valutnom klauzulom u eurima i 19 godina otplate. To bi značilo da korisnik kredita zasniva novi kreditni posao s 20% većom kunskom glavnicom s valutnom klauzulom u eurima i smanjenim rokom otplate. Iz navedenoga može se zaključiti da bi svi već otplaćeni anuiteti bili izgubljeni kroz primjenu „zaštitne“ valutne klauzule u CHF-u.

Istovremeno, banka ne definira jasno i transparentno kakva je nova ponuđena ugovorna kamata (kako se obračunava i je li ona fiksna ili promjenjiva). Postavlja se i pitanje kako nekretnina koja je prvobitno bila stavljena pod hipoteku za iznos 500.000 kn, danas može biti jamstvom za kredit od 600.000 kn, a znamo da su cijene nekretnina u padu. Znači li to da su razne dodatne police osiguranja i druga dodatna sredstva osiguranja plaćanja kredita, koja su ljudi morali uzimati kako bi bili kreditno sposobni, zapravo bila sasvim nepotrebna?

Banka ponovo dovodi korisnika kredita u poziciju da kod donošenja odluke o konverziji „špekulira“ kako s mogućim klizanjem tečaja eura tako i s mogućim povećanjem kamatne stope. Banka ponovo izlaže potrošača, korisnika kreditne usluge, mogućnosti sklapanja dugoročnog kreditnog posla koji je podložan mnogim neizvjesnostima. Dakle, nitko ne može sa sigurnošću savjetovati odlučiti li se ili ne odlučiti na ponuđenu konverziju, a korisnik kredita je ponovo izložen mučnom procesu donošenja odluke koja u ovom trenutku ima nesagledive posljedice.

Jedina efikasna mjera zaštite korisnika kredita s valutnom klauzulom u CHF-u bila bi ozbiljna intervencija nadležnih institucija Republike Hrvatske (Ministarstvo financija i HNB) koja bi omogućila konverziju iz CHF-a u drugu valutu uz otpis dijela glavnice. Jedino tako bi došlo do izjednačavanja položaja onih koji imaju kredite vezane uz CHF s ostalim dužnicima. U tom smjeru djeluju predložene mjere Udruge Franak koje su poslane Ministarstvu financija, a odnose se na izmjene Zakona o kreditnim institucijama koje su u pripremi.

Jedini savjet koji možemo dati korisnicima kredita sa valutnom klauzulom u CHF-u je da se možda ipak strpe do donošenja nove zakonske regulative (do koje će doći i prije isteka roka za ponuđenu konverziju) od koje očekujemo da će dugoročne kreditne poslove učiniti transparentnima i izvjesnima te na taj način zaštititi potrošače korisnike kreditnih usluga od dovođenja u poziciju „kockara“, a shodno tome poslovne banke onemogućiti da se ponašaju kao „kockarnice“, zaključuju u Udruzi Franak. (ps/jk)