Vodeće hotelsko-turističke kompanije u prvih osam mjeseci ove vrlo zahtjevne turističke sezone ostvarile su rast poslovnog prihoda od 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, i to zahvaljujući pojačanim ulaganjima u kvalitetu koje je omogućilo rast cijena, dodatnim prodajno-marketinškim aktivnostima i posljedičnim intenziviranjem ”last-minute” rezervacija.

Sezona je potvrdila ranije najave turističkih stručnjaka prema kojima će na daljnji rast, u situaciji povratka istočno mediteranskih tržišta, posebno Turske, moći računati samo oni koji kontinuirano investiraju u kvalitetu i aktivno upravljaju svojim turističkim proizvodom, zaključak je predstavljanja trećeg izdanja Turističkog impulsa, pregleda turističkih trendova Hrvatske udruge turizma (HUT).

Hrvatska rasla u fizičkim pokazateljima, jedini dvoznamenkasti rast ostvarila Turska
Na Mediteranu je ove godine najviše stope rasta turističkih dolazaka ostvarila Turska, s plusom od 14,11 posto u prvih sedam mjeseci ove godine. Istovremeno rastu i ključna zapadno-mediteranska tržišta: Španjolska 1,91 posto, Malta 4,86 posto, a Slovenija 5,24 posto u prvih sedam mjeseci 2019.

I Hrvatska je fizičkim pokazateljima uspjela završiti u plusu - prema podacima od prošlog tjedna zabilježen je godišnji kumulativan rast dolazaka od 4,33 posto i rast noćenja od 1,84 posto.

Većina vodećih domaćih hotelsko-turističkih kompanija očekuje nastavak rasta pokazatelja i u posezoni. Većina hotela i kampova očekuje veći volumen rezervacija u posezoni u odnosu na prošlu godinu, i to hoteli između 2 i 6 posto, a kampovi između 1 i 9 posto. Pad rezervacija između 2 i 8 posto očekuje većina apartmanskih naselja (63 posto) i tek nešto više od petine obuhvaćenih hotela i kampova.

Kratkoročno iznajmljivanje nekretnina dalje raste, prihod od najma na dva online portala premašio 2 mlrd eura
Ovu sezonu ponovno je obilježio visok rast ponude smještajnih kapaciteta, posebno u kratkoročnom iznajmljivanju nekretnina, kao i nastavak pada stope zauzetosti smještaja. Ove godine je broj kreveta u komercijalnom smještaju ukupno povećan za 67.077, najviše u objektima u domaćinstvu, za 35.777 novih kreveta. Povećanje u takvom obliku smještaja, zajedno s povećanjem broja kreveta u nekomercijalnom smještaju od 36,1 tisuća samo ove godine ekvivalentno je broju od 183 nova hotela prosječne veličine 200 soba, dok je u razdoblju od 2010. do 2019. godine broj kreveta u objektima u domaćinstvu povećan 444,6 tisuća što bi bilo jednako 1.112 novih hotela prosječne veličine 200 soba. Takva eksplozija kapaciteta dodatno je pogoršala i ovako suboptimalnu strukturu turističkih kapaciteta, pa hoteli i kampovi trenutno zajedno čine tek 35 posto ukupnih komercijalnih smještajnih kapaciteta, dok je udio kreveta u objektima u domaćinstvu dosegnuo 52,2 posto komercijalnog smještaja.

Ukoliko dodamo i značajan rast kapaciteta u nekomercijalnom smještaju ta struktura je još nepovoljnija.

S obzirom na veličinu tog oblika smještaja, treće izdanje Turističkog impulsa predstavilo je i podatke s online portala Airbnb i HomeAway, na kojima je krajem srpnja u ponudi bilo ukupno 236.800 smještajnih jedinica iz Hrvatske.

Ove godine je na online portalima zabilježena visoka stopa rasta volumena prodaje smještajnih kapaciteta (+12,4 posto), a porasla je i prosječna cijena (+6 posto), čime je prihod u tom segmentu turizma u razdoblju od kolovoza 2018. do srpnja 2019. godine dosegnuo 2,03 milijarde eura. Istovremeno, zauzetost kapaciteta u objektima u domaćinstvu dodatno je smanjena, na 22 posto, što je preko dvostruko niže od stope zauzetosti u hotelima (45,1%).

Smanjenje PDV-a kao prvi korak stvaranja konkurentnog okruženja za turizam koji ima multiplikativan učinak na cijelo gospodarstvo

”Kako smo i najavljivali, ova sezona je pokazala da je razdoblje visokih stopa rasta u turizmu iza nas i da slijedi borba za svakog gosta. Želimo li zadržati poziciju na turističkoj karti, uvjeti poslovanja u turizmu se moraju poboljšati. Jedino na taj način možemo osloboditi sredstva za ulaganje u ključne preduvjete uspješnosti u narednim godinama. To su nužno povećanje kvalitete smještaja i ukupne ponude te zadržavanje postojećih i privlačenje novih kvalitetnih kadrova. U tom kontekstu na najavljeno smanjenje PDV-a na pripremu i posluživanje jela u ugostiteljskim objektima gledamo kao na prvi korak u smjeru hvatanja konkurentnosti domaćeg turizma sa zemljama u okruženju. Porezno rasterećenje poticaj je ulaganjima u nove hotelske i slične kapacitete koji imaju značajan utjecaj na ekonomsku aktivnost destinacija, ali i čitave Hrvatske”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Iz HUT-a su ponovili da sve europske države koje Hrvatskoj u turizmu predstavljaju konkurenciju imaju sniženu stopu poreza na dodanu vrijednost za hotelski smještaj i za ugostiteljske usluge, s ciljem kontinuiranog poticanja razvoja turističkog sektora i gospodarstva u cjelini. Prema istraživanjima, hotel sa 100 soba stvara 17 puta više radnih mjesta od 100 apartmana u privatnom smještaju, generira 9 puta više multiplikativnog efekta na ostatak gospodarstva i zauzima 3 do 7 puta manje prostora.

Plasman proizvoda kroz ugostiteljstvo ima najveći efekt, vodeće kompanije koriste visok udio domaćih proizvoda
Kako bi ilustrirali činjenicu da država polučuje najveće ekonomske i fiskalne učinke plasirajući proizvode kroz kanal ugostiteljstva, kao i da turizam predstavlja najefikasniji oblik „izvoza“, u HUT-u su napravili usporedbu efekata prodaje boce vina kroz različite kanale distribucije. U plasmanu kroz ugostiteljstvo iznos poreza na dodanu vrijednost po boci vina je 2,2 puta viši nego u maloprodaji, porezi i doprinosi na plaće su preko 12 puta viši nego u izvozu te preko 20 posto viši nego kod plasmana vina u maloprodaji. Ujedno je i zaposlenost u ugostiteljstvu viša nego u drugim kanalima distribucije, kao i devizna komponenta koja je barem 4 puta viša nego u drugim kanalima.

Dodatno, anketa vodećih hotelsko-turističkih kompanija u Hrvatskoj pokazala je da je udio proizvoda i usluga hrvatskog porijekla u ukupnoj potrošnji sektora značajan. Te kompanije koriste prevladavajući udio domaće komponente, posebno u segmentu pekarskih proizvoda (87 posto), u građevinsko-instalaterskim uslugama (72 posto), te natpolovični udio u potrošnji alkoholnih pića (65 posto) i napitaka (66 posto), mesa i mesnih proizvoda (64 posto) te povrća (54 posto).