Izgleda da Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj pravosuđe ide na ruku "eliti", dok radi protiv "običnog" čovjeka. Slovenska oporba u zadnje vrijeme tvrdi da u njihovoj zemlji vrijede dva pravna sustava - jedan za elitu, a drugi za obične smrtnike. Upravo su se tim pitanjem bavili okupljeni na okruglom stolu "Foruma 21" u četvrtak u Ljubljani.

Među prisutnima je bio i bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, počasni predsjednik i osnivač ove slovenske nevladine udruge, koji je rekao da je vladavina prava cilj kojem stalno treba težiti, iako ga u cijelosti nikad ne postižemo. On se suprotstavio tvrdnjama da u Sloveniji postoje paralelni pravni sustavi, koje u ozračju sve manjeg povjerenja u državne institucije i sudstvo ističe oporba desnog centra koju vodi bivši premijer Janez Janša. Priznao je da u Sloveniji ima i pojava teških pravnih pogrešaka i situacija kad se zakon pogrešno primjenjuje.

U raspravi, koja je okupila vodeće slovenske pravne stručnjake, nekoliko bivših ministara te ustavnih sudaca, većina sudionika je ocijenila da su teze o postojanju "dvije pravne države" preradikalne, te da se zapravo radi o tome da se postojeći zakonski okviri nekada u praksi ne primjenjuju dovoljno učinkovito.

Zakoni "starih" demokracija neprimjenjivi na zemlje u tranziciji

Zadnjih nekoliko mjeseci u Sloveniji je vrlo prisutna politička rasprava o vladavini prava. Nekoliko sudskih procesa u kojima se kao akteri pojavljuju političari, ali osobito neučinkovit progon gospodarskog kriminala, odnosno tajkuna čija su poduzeća insolventna i u velikim dugovima, potaknuli su tezu oporbe da su na udaru sudstva samo osumnjičenici s desne strane političkog spektra i tzv. mali ljudi, dok politička elita na vlasti navodno štiti osumnjičenike u privatizaciji koji su na strani ljevice.

U raspravi su spomenuti i primjeri kada su sami zastupnici u parlamentu donijeli rješenja u suprotnosti s jasnim pravorijekom ustavnog suda. Neki od sudionika upozorili su da znakovi pada standarda u ostvarivanju vladavine prava nisu samo prisutni u Sloveniji, nego da je do toga došlo u svim državama koje su nakon 2004. godine ušle u Europsku uniju.
To nije samo slovenski fenomen, a raskorak između zakona i morala, koji je u društvu dominantan, u međuvremenu se povećao - rekao je nekadašnji ministar javne uprave i pravni stručnjak Bojan Bugarič. On je također ocijenio da se u tranzicijskim zemljama previše prepisuju gotova zakonska rješenja iz "starih" demokracija, umjesto da se donose inovativna zakonska rješenja prilagođena tim državama. Možda bi Hrvatska ozbiljno trebala razmisliti o ovom prijedlogu. (Hina/MJ)