Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju će se zbog liberalizacije tržišta povećati konkurencija u svim djelatnostima na financijskom tržištu, rok za prilagodbu je kratak, a usporedo s tržišnom prilagodbom ići će i izmjena hrvatskih zakona, rekao je u Opatiji predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Petar Pierre Matek.

Matek je, govoreći na znanstveno-stručnoj konferenciji "Hrvatsko novčano tržište" na temu "Izazovi i očekivanja u nebankovnom financijskom sektoru", iznio i kratak pregled svih segmenata koje Hanfa nadzire te naglasio kako je financijski sektor u EU zbog krize iz 2008. usred ciklusa intenzivnog reguliranja.

Pristupanjem Hrvatske EU bit će sužene mogućnosti za individualna rješenja i lokalne posebnosti, rekao je Matek dodajući da će "strani igrači" moći konkurirati putem podružnica i izravno.

EU želi nametnuti nova pravila - jednake uvjete poslovanja, visoku razinu reguliranosti i velike zahtjeve prema društvima iz financijskog sektora kako bi se zaštitili korisnici i spriječilo ponavljanje krize iz 2008., istaknuo je.

Govoreći o izmjenama hrvatske zakonske regulative, Matek je naglasio da su do sada održani uvodni sastanci s predstavnicima industrija i da je sastavljen "popis želja" za nove zakone.

Promjene Zakona o mirovinskim fondovima

U vezi s promjenama zakona o mirovinskim fondovima razmatraju se zasebno reguliranje dobrovoljnih i mirovinskih fondova, ograničenja ulaganja i drugo.

U području zakona o osiguranju i o obveznim osiguranjima u prometu promjene će se odnositi na to da se novi regulatorni okvir utemeljuje na načelima, a ne kao do sada na strogim pravilima, a jedan od izazova bit će i sloboda pružanja usluga društava članica EU.

S radom su počele i radne skupine za zakone o investicijskim i alternativnim investicijskim fondovima, a novi bi zakon o investicijskim fondovima olakšao prekograničnu prodaju fondova, kvalitetnije regulirao poslove depozitnih banaka, itd. EU je odlučila regulirati i alternativne investicijske fondove, koji su u Hrvatskoj već regulirani zakonom o investicijskim fondovima, rekao je Matek dodajući kako EU direktiva za alternativne fondove još nije popraćena provedbenim mjerama.

Napominje i kako donošenje novog zakona o leasingu nije obveza prema EU, ali zainteresirani smatraju da ga treba prilagoditi novim uvjetima, a na "listi želja" je mogućnost davanja u zakup i najam nekretnina, jahta i drugoga, koji su vraćeni leasing društvima, kako bi ona od njih ostvarila neku korist, itd.

Započeli su, dodaje, i razgovori treba li zakonski regulirati i factoring društva, kojih je u Hrvatskoj 18 aktivnih, kao djelatnost. (Hina/jh)

Foto: Petar Glebov/PIXSELL