Nacionalni indeks sreće (NIS) u srpnju je blago pao na 62,6 bodova, u odnosu na 62,9 bodova u lipnju, pokazuje najnovije istraživanje časopisa Banka, agencije Hendal i osiguravatelja Allianza.

NIS se računa kao prosječna vrijednost devet komponenti koje pokazuju kvalitetu života i subjektivnu percepciju pojedinih aspekata života, a podaci za srpanj pokazuju najveći pad u procjeni zadovoljstva životnom situacijom za dvije godine, za 2,2 boda, te zadovoljstvu trenutačnom životnom situacijom, za 1 bod. Tako je indeks procjene zadovoljstva životnom situacijom za dvije godine na mjesečnoj razini smanjen sa 59 na na 56,8 bodova, a zadovoljstva trenutačnom životnom situacijom sa 53,7 na 52,7 bodova.

Građani koji su sudjelovali u istraživanju u srpnju, u odnosu na lipanj bili su zadovoljniji osobnim razvojem i socijalnom okolinom (rast indeksa za 0,6 bodova), zdravim ponašanjem (0,9 bodova) te posebice radnom (školskom) okolinom (2 boda) i pristupom osnovnim potrebama (2,2 boda). U prezentaciji rezultata NIS-a za srpanj posebno je obrađena komponenta koja se odnosi na zdravlje, koja pokazuje da se Hrvati u posljednjih pola godine, unatoč krizi, sve bolje fizički osjećaju.

Od početka istraživanja NIS-a, u veljači ove godine, subjektivna procjena zdravlja hrvatskih građana sve je bolja, pa je ta komponenta indeksa najzaslužnija za još uvijek pozitivan opći trend indeksa. NIS se iz mjeseca u mjesec drži iznad 60 bodova, a komponenta zdravlja neprestano raste do preko 82 boda, ističu analitičari.

Svoje zdravlje najbolje su procijenili građani Istre, Gorskog kotara i Primorja, te Like, Korduna i Banije. Najlošije mišljenje o vlastitu zdravlju imaju oni koji žive na sjeveru Hrvatske, odnosno u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji. Najmanje su na bolovanju stanovnici Like, Korduna i Banije.

NIS se kontinuirano prati na mjesečnoj bazi na nacionalno reprezentativnom uzorku od 750 građana starijih od 15 godina. (Hina)