Udruga Franak organizirala je prvog dana travnja prosvjed na koji su stigli sudionici iz cijele Hrvatske kako bi zatražili od Vrhovnog suda da u roku od 15 dana donese odluku o ništetnosti ugovora s ništetnom valutnom klauzulom i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom.

Preko 1.500 građana sudjelovalo je na skupu s kojeg poslana vrlo jasna poruka hrvatskoj Vladi i Vrhovnom sudu: ako ne ispune svoje ustavne zadaće udruga će prijaviti državu Europskoj komisiji i zahtijevat će pokretanje postupka protiv Republike Hrvatske na Sudu Europske unije. I, po ocjeni udruge Franak, Hrvatska će taj postupak izgubiti.

A kad to tvrdi ova udruga treba joj vjerovati, što je zorno pokazala u svojih 10 godina postojanja.

Prvi krediti u švicarskim francima pojavili su se u Hrvatskoj 2004. i odmah privukli pažnju građana jer su imali manje kamatne stope od kredita u eurima ili kunama. Vrlo brzo je preko 100.000 hrvatskih građana ugovorilo kredite vezane švicarski franak, popularno švicarac. Do 2010. nije bilo nikakvih problema, no tada je švicarac počeo značajno rasti pa je vrlo brzo došao do 70 posto u odnosu na vrijednosti koje je imao kad su građani dizali kredite. Događalo se da su rate s 4.000 kuna, narasle na 7.000, čak i 8.000 kn, a glavnice u kunama su nakon višegodišnje redovne otplate umjesto manje  - postale veće.

Dužnici u švicarcima su koncem prvog desetljeća ovog stoljeća došli u nezavidnu situaciju, mnogi i na rub egzistencije, a onda je grupa njih, kako su samo opisali „očajnih, ali ne i malodušnih“, odlučila osnovati udrugu kako bi proučili uvjete ugovaranja kredita, pronašli nezakonitosti i tužili banke.

Očigledno su u svemu bili vrlo uspješni: udruga osnovana u ljeto 2011. već je dvije godine kasnije nepravomoćno pobijedila u sporu protiv osam najvećih banaka u Hrvatskoj. Sud je presudio da je velika osmorka postupila suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača jer ugovarale valutnu klauzulu u švicarcima i pri tome nisu potrošače dovoljno informirale o riziku i ugovarale promjenjive kamatne stope bez da su pritom ugovarale parametre za njihov izračun. Odnosno, kamatne stope su mijenjane u skladu s internim aktima banke, a da dužnici nisu bili točno obaviješteni o metodi i parametrima izračuna. Vrhovni sud je nakon teške pravosudne bitke ovu presudu potvrdio i time stvorio mogućnost za obeštećenje preko stotinu tisuća dužnika u švicarcima. No, sama mogućnost nije značila da će se nešto doista i dogoditi – trebalo je podnijeti tužbe, na čemu je udruga Franak aktivno radila, pozivajući sve žrtve kredita u švicarcima da iskoriste mogućnost koju im daje potvrda presude iz 2013. godine.

Kad se ispostavilo da Vrhovni sud pet godina nakon pravomoćne presude i 75 dana prije zastare potraživanja, koja nastupa 14. lipnja ove godine, još nije odlučio imaju li potrošači s konverzijama pravo na punu odštetu udruga je promptno reagirala tražeći da se do sredine travnja konačno donese odluka.

U trenutku dok pišem ovaj tekst još uvijek teče rok, no nadam se da će odluka biti donesena i građani obeštećeni. A ako se to ne dogodi prilično je izvjesno da će naša zemlja izgubiti spor na sudu EU.

Udruga Franak je najbolji primjer kako puno motiviranih Davida može pobijediti Golijata, i to ne samo jednog, već osam njih. U zemlji gdje se malo tko usudi zamjeriti bankama grupa građana okupljenih u udrugu uspješno je stavila glave na kup i dokazala da se zajedničkim snagama može sve, samo se treba raditi strpljivo i uporno. Istina, ovdje je motivacija bila daleko veća nego kod većine drugih udruga, ipak se radilo o egzistenciji, no poruka je jasna – nikad ne treba odustajati.

Zorislav Antun Petrović za izdanja Business Media Groupe, Udruga.hr i Poslovni savjetnik

(PS/SM)