Mogu li domaći proizvođači softvera biti jedna od glavnih poluga oporavka gospodarstva, smanjenja nezaposlenosti, ali i povećanja toliko željenog izvoza? Iako Vlada stidljivo najavljuje kako će iduće godine početi u nešto većoj mjeri poticati svježe startup projekte iz IT-a, činjenica je kako se do sada nisu prepoznale mogućnosti koje donosi ovaj sektor.

A one, sudeći prema Hrvoju Bujasu, predsjedniku Udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx, nisu nimalo nevažne, te bi se u cijelom sektoru uz adekvatna ulaganja, ali i sustavni pristup države i lokalne samouprave, u samo dvije godine moglo stvoriti oko 10.000 novih radnih mjesta!

 Bez poticaja

Naš je cilj da startup zajednica postane mainstream ideja, ne samo za Vladu i ministarstva nego i za gradove i županije, koji mogu pomoći s prostorima za startupe. U Izraelu ako otvorite startup u gradu koji nije Tel Aviv ili Jeruzalem, dobivate dodatne poticaje poput manjeg PDV-a, manjih trošarina i poreza.

Kada bi se napravio velik inkubator za mlade tvrtke - recimo u Kninu, Gračacu ili Vukovaru - siguran sam da bi velik broj ljudi odmah bio spreman otići onamo raditi. Trebaju nam samo mir i tišina, kao i uvjeti za rad, dakle kvalitetna infrastruktura, kaže Bujas koji tvrdi da kad bi se, primjerice, donijela odluka da tvrtke iz IT sektora ne plaćaju porez na dobit prve tri godine ako otvore tvrtku u Vukovaru, to bi rezultiralo velikim brojem novootvorenih tvrtki.

Bujas ističe kako su IT startupi idealna opcija za stvaranje nove vrijednosti, jer je za njihovo pokretanje ponajprije potrebna dobra ideja, a od resursa samo računalo i mobitel. Za bilo koje drugo pokretanje poslovanja sredstva su znatno veća - potreban je fiksni prostor, tvornica, skupi uređaji, ljudi, vođenje financija... U IT-u sve to nije potrebno, te se kroz samozapošljavanje može krenuti u posao.

 Potrebno znanje

Tako i brojne domaće softverske tvrtke koje su prije koju godinu krenule samo s jednim ili dva čovjeka danas imaju više desetaka zaposlenika. U proizvodnji softvera, kaže Bujas, stvari kreću od jednog čovjeka, a za pokrenuti tvrtku potrebni su strast i znanje.

Kad je riječ o brojci od 10.000 novozaposlenih u dvije godine, Bujas tvrdi kako ona nije proizvoljna, nego vrlo realna. Naravno, problem su investicije i kvalitetan kapital koji treba pratiti takve projekte, pa je preduvjet za dosezanje te brojke preusmjeravanje državnih sredstava za poticanje poduzetništva u poslovno-inovacijski centar BICRO. Taj novac pratio bi, kaže Bujas, potencijalno vrijedne projekte koji imaju mogućnost izlaska na inozemna tržišta.

Govorimo o brojci od 2500 do 3000 ljudi. Isto toliko ljudi bi se moglo zaposliti i poticanjem raznih startupova nakon fakulteta, a treba potaknuti i ljude koji sada rade u tvrtkama, a žele pokrenuti vlastiti posao. To je već oko 6000 ljudi. Ostatak se odnosi na cijeli popratni angažman, koji se odnosi na prodaju, administraciju i financije. Ukupno je to oko 10.000 ljudi kroz dvije godine, što je sasvim realna brojka, kaže Bujas koji tvrdi kako bi takav način poticanja kroz BICRO bio najučinkovitiji, jer, primjerice, domaće banke nisu uopće zainteresirane za IT sektor.

Izraelski primjer

 Uzor za takav model CISEx nalazi u Izraelu, zemlji koja je tek nešto veća od Hrvatske, no koja je u zadnjih 30-ak godina koordiniranom politikom postala softverska velesila. Ulagala je u razvoj znanosti i obrazovanja kako bi stvorila kritičnu masu stručnjaka, a istodobno je poreznim olakšicama privukla IT tvrtke iz inozemstva. Sve to pratilo je i otvaranje vrata privatnim investitorima, pogotovo venture capital fondovima koji su zainteresirani za ulaganja u ovaj sektor. No otvoren je i prostor za ulaganja države koja je pokrenula niz agencija sličnih našem BICRO-u, piše business.hr.
 (sh)