Elektroničke komunikacije u Republici Hrvatskoj nalaze se u stanju ubrzanih promjena kao posljedice brzog napretka tehnologije i pojave čitavog niza novih usluga. Unatoč činjenici da je govor osnovna komunikacijska usluga, sasvim je jasno da podatkovni prijenos sve više dobiva na važnosti. Slijedom navedenog prihod od usluga pristupa internetu sve značajnije sudjeluje u ukupnom prihodu tržišta elektroničkih komunikacija. Unatoč nepovoljnim gospodarskim prilikama ukupan prihod tržišta elektroničkih komunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2011. godine raste za nešto više od 11 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Trenutno se većina prihoda na tržištu ostvaruje od telefonskih usluga. Međutim, u skladu s trendovima na tržištu, protekla razdoblja obilježila je povećana potražnja za korištenjem usluge širokopojasnog pristupa internetu. Takav pozitivan trend se nastavio i u trećem tromjesečju koje bilježi porast broja priključaka za nešto više od 9 posto u razdoblju od godine dana.

HT vodeći

Prema prikupljenim podacima HT je zadržao vodeći položaj u dijelu koji se odnosi na pružanje telefonskih usluga u nepokretnoj komunikacijskoj mreži. 

Na tržištu telefonske usluge u pokretnim mrežama nastavlja se trend rasta broja korisnika kao i ukupnih prihoda na kraju trećeg tromjesečja 2011. godine. Broj korisnika na kraju trećeg tromjesečja 2011. godine iznosi 5.422.339 što čini povećanje od 3,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje 2011. godine.

Rast

Povećanje djelotvornog tržišnog natjecanja na tržištima pokretnih i nepokretnih komunikacija očituje se i u porastu broja prenesenih brojeva kojih je na kraju trećeg tromjesečja 2011. godine u pokretnim mrežama bilo 269.865, odnosno 9,7 posto više u odnosu na drugo tromjesečje 2011. godine, a u nepokretnim mrežama 573.714, odnosno 4,4 posto više u odnosu na drugo tromjesečje 2011. godine.

Od približno jedan i pol milijuna kućanstava s TV uređajem u Republici Hrvatskoj trenutno oko 40 posto koristi televizijske usluge nekog od kabelskih, IPTV ili satelitskih operatora. Ostalih 60 posto televiziju prati isključivo putem digitalne zemaljske televizije. Samim time očito postoji potencijal od oko 60 posto kućanstava koja su teoretski spremna dodatno plaćati za neke televizijske usluge ili sadržaje te je vrlo vjerojatno da će broj televizijskih priključaka putem drugih tehnologija rasti.

Temeljem službenih podataka HAKOM-a o stanju tržišta elektroničkih komunikacija na kraju trećeg tromjesečja 2011. godine može se zaključiti da tržište elektroničkih komunikacija bilježi stalni porast vrijednosti i to kroz sve vrste usluga. Isto se očekuje i u razdobljima koja slijede.  (PS/JK)