Cijene nafte na rekordnim razinama ako se iskazuju u eurima, mogle bi uzdrmati gospodarstvo eurozone jače nego što se očekuje, pri čemu će članice toga bloka koje se najteže nose s krizom biti ujedno njima i najsnažnije pogođene.Prema uobičajenim prognozama utjecaja cijena nafte na gospodarstvo eurozone, njihov porast za 10 posto smanjuje godišnju stopu rasta za približno 0,2 postotnih bodova u razdoblju od tri godine, s tim da postoje velika razmimoilaženja oko toga je li veći udarac početkom ili na kraju toga razdoblja. Te prognoze, međutim, ne uzimaju u obzir tečaj eura prema dolaru i mogle bi potcijeniti učinke skuplje nafte u vrijeme dok se provode programi drastične štednje u nizu europskih zemalja. Također ne odražavaju potencijalne razlike među zemljama članicama eurozone, navodi se u analizi Reutersa.

Iskazano u dolarima, cijene nafte i dalje su nekih 13 posto niže od 147,50 dolara koliko je dosegnuo barel sirove nafte Brent u srpnju 2008. godine. Iskazane u eurima, cijene nafte prošli su mjesec premašile rekordno visoke razine. Od početka ove godine cijena nafte u eurima porasla je za čak 17 posto. Međunarodni monetarni fond za ovu godinu prognozira da će bruto domaći proizvod eurozone pasti za 0,5 posto. U talijanskom UniCreditu procjenjuju da će 10-postotni rast cijene nafte, iskazane u eurima, smanjiti stopu rasta gospodarstva eurozone za 0,3 postotnih bodova u samo godinu dana, a ne 0,2 postotnih bodova u razdoblju od tri godine. Marco Valli, jedan od UniCreditovih ekonomista, kaže da bi posljedice po eurozonu mogle biti još i veće zbog visokih razina cijena. Porast cijene s 50 na 55 eura i sa 150 na 165 eura predstavlja povećanje za 10 posto. Ipak, radi se o velikim razlikama, kazao je.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) prošli je tjedan objavila da je 27-člana Europska unija najteže pogođena od industrijaliziranih regija i da će platiti 500 milijardi dolara za naftu u ovoj godini, što je povećanje za 30 milijardi dolara u odnosu na 2011. godinu. Visoke cijene nafte u međuvremenu različito pogađaju pojedinačne zemlje u eurozoni. Ekonomist Carsten Brzeski kazao je da iako su visoke cijene nafte velika vijest u Njemačkoj, daleko veće glavobolje zbog skupe nafte imaju članice na periferiji eurozone. Potrošači na jugu već su iscrpljeni s obzirom da su izgubili bogatstvo u nekretninama i dionicama. Visoke cijene nafte bi povrh navedenog ponovno trebale biti jedan od čimbenika za razlike među članicama a ne njihovu usklađenost, kazao je Brzeski.

Rast cijena nafte uzrokuje manji rast gospodarstva

Thomson Reuters' Datastream pokazuje vrlo veliku negativnu vezu u proteklih 20 godina između cijena nafte u eurima i godišnje stope rasta u zemljama na periferiji eurozone, koje trenutno muku muče s golemim državnim dugovima i slabim, ako ikakvim, gospodarskim rastom. Jednostavnim rječnikom, stope rasta se smanjuju tijekom nekoliko mjeseci nakon što porastu cijene nafte. Za Grčku, Irsku, Portugal i Španjolsku, odgovarajući koeficijenti u rasponu su od -0,7 do -0,8 i to s odgodom od četiri do osam tromjesečja. To je blizu apsolutno negativnoj odgovarajućoj vrijednosti od minus 1, na razini na kojoj bi statistički stopa rasta uvijek padala ako cijene nafte rastu. Za Italiju i Francuska ta je veza nešto slabija, odnosno tek nešto viša nego za eurozonu u cjelinu, uz koeficijent od -0,5. Za Njemačku ta korelacija gotovo i ne postoji.

Manja potrošnja energije na jugu nego na sjeveru Europe

U teoriji bi hladnije zemlje na sjeveru Europe trebale očekivati veće račune za potrošnju energije od onih slabijih, dugovima pogođenim zemljama na jugu kontinenta, gdje je potrebno manje energije za grijanje kuća i poslovnih prostora. Međutim, napori na području ostvarivanja energetskih ušteda, daleko izrazitiji na sjeveru Europe, omogućavaju protutežu porastu cijena, dok Europljani s juga imaju malo prostora da se zaštite od nekih od najviših cijena energije na kontinentu. Španjolska i irska kućanstva lani su u EU plaćala najviše cijene električne energije, nakon onih na Malti i Cipru, pokazuju podaci europskog statističkog ureda Eurostata. Nadalje, jedino su relativno bogatiji Šveđani plaćali nešto više za plin nego Portugalci. Grci i Talijani, pak, moraju plaćati 16 odnosno 17 posto više za benzin, podaci su Europskog Energy Portala.

Sve to na kraju bude pretočeno u košaricu proizvoda koji se koriste za izračune ukupne inflacije. Kada se izuzmu novije članice eurozone iz istočne Europe, Portugal ima najveći udio energije u košarici roba koji se koriste za izračun inflacije, što je znak da Portugalci troše više na energiju nego što troše građani u drugim članicama eurozone. Grčka pak ima najveći udio tekućih goriva u košarici, a motorna goriva su važna komponenta inflacije u slučaju kako Portugala, tako i Španjolske. To ipak ne ukazuje sa sigurnošću da će visoke cijene nafte dovesti do ozbiljne krize. Međutim, one pogađaju baš u najgore vrijeme pojedina gospodarstva, koja su već pogođena i recesijom, strogim mjerama štednje i strožim uvjetima kreditiranja. (Hina/HT)