Reformom samouprave, prema planu Milanovićeve vlade, nerentabilni gradovi i općine pripajali bi se susjednima. Riječ je zapravo o nestanku onih tijela lokalne samouprave koja preživljavaju zahvaljuući samo državnoj pomoći, piše Jutarnji list.

Hrvatska danas ima više općina nego Njemačka, a njihova je gotovo glavna funkcija osiguravanje glasačke mašine HDZ-a. Temeljni kriterij za dobivanje statusa grada je 10.000 stanovnika, a njega ne ispunjava čak 59 gradova, dok u 18 hrvatskih gradova živi manje od 5.000 stanovnika.

Isto tako, ni većina općina ne zadovoljava temeljne kriterije. U čak 197 općina živi manje od 2.500 stanovnika (zakonski je kriterij više od toga), a u nekima i mnogo, mnogo manje. Općina Civljane broji, primjerice, 137 stanovnika. Takve općine jedva spajaju kraj s krajem i ovise o državnoj pomoći.

Raj za birokrate

Iako velik broj tih općina nema novaca za izgradnju škola ili vrtića, poboljšane komunalija i slično, a u pojedninima nema ni vidovoda ni kanalizacije, lokalni vlastodršci oštro se protive njihovu ukidanju.

U lokalnim jedinicama jedini je izvor prihoda za vojsku birokrata – 14.000 zaposlenih u gradskim i općinskim tijelima. Tome treba pridodati i 5.400 općinskih vijećnika i 850 općinskih načelnika i njihovih zamjenika. Oni mjesečno primaju od 1.000 do 7.000 kuna, a odgovornost im je nikakva. (jh)

Izvor: Jutarnji list, 30. prosinca 2011.