Hrvatska podupire povezivanje postojećih sustava proturaketne obrane u Europi i taj štit ne predstavlja nikakav novi financijski teret i ne uključuje bilo kakve instalacije na njezinu teritoriju, izjavio je hrvatski ministar obrane Branko Vukelić koji sudjeluje na ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a u Bruxellesu.

U svim dosadašnjim raspravama Hrvatska je podržavala izgradnju toga štita, a konačnu političku odluku donijet će najviše državno vodstvo na summitu NATO-a u Lisabonu. Treba reći da taj štit ne predstavlja nikakav novi financijski teret i ne uključuje nikakve instalacije na hrvatskom teritoriju. Štit je nešto što je u interesu članica NATO-a jer je to zaštita od svih mogućih ugroza - rekao je Vukelić.

Vukelić zajedno s ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem sudjeluje na ministarskim sastancima u Bruxellese u sklopu priprema za summit Saveza, koji će se 19. i 20. studenoga održati u Lisabonu. Prvo su se zasebno sastali ministri obrane, zatim će tijekom radnog ručka zajedno raspravljati ministri obrane i šefovi diplomacija 28 zemalja članica, a nakon toga predviđen je zaseban sastanak ministara vanjskih poslova.

Glavne teme tih sastanaka su novi strateški koncept, proturaketna obrana i reforme zapovjednih struktura Saveza.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izrazio je na početku sastanka ministara obrane nadu da će zemlje članice postići dogovor o proturaketnoj obrani u Europi. Moramo donijeti odluku ako želimo biti u stanju zaštiti cijelu Europu od prijetnji raketnim napadima. Mislim da je vrijeme za takvu odluku. Prijetnja je jasna - rekao je Rasmussen dodajući da postoje mogućnost za obranu za cijenu koja je prihvatljiva.

NATO-ova primarna zadaća zaštite 900 milijuna stanovnika zemalja članica od napada nikad se neće promijeniti, ali to mora biti moderna obrana, protiv modernih prijetnji - rekao je glavni tajnika NATO-a.

Američki ministar obrane Robert Gates izjavio je uoči dolaska na sastanak da postoji "široka suglasnost" u Europi oko toga štita, s tim da neki od saveznika poput Francuske žele razjasniti još neke pojedinosti proturaketnog štita, koji bi štitio cijeli teritorij država članica NATO-a od rastućih prijetnji mogućim napadima balističkim raketama.

Riječ je o povezivanju postojećih sustava proturaketne obrane europskih zemalja s američkim sustavom. Za sada još nema potpune suglasnosti između Njemačke i Francuske. Berlin smatra da proturaketni štit treba biti zamjena za sustave za odvraćanje od nuklearnih prijetnji, dok Pariz drži da je to samo dodatak tome sustavu. (Hina)