Nedavno je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu. Njime su dodatno unaprijeđene zakonske osnove djelovanja javnobilježničke službe u RH i efikasnost rada iste. Pojedini zastarjeli instituti se brišu, te da se terminologija zakona usklađuje sa recentnim stanjem. 

U nastavku teksta donosimo osnovne promjene koje će imati najveći značaj za rad javnobilježničkih ureda i primjenu u svakodnevnom radu s pravnim i fizičkim subjektima.

ELEKTRONIČKA JAVNOBILJEŽNIČKA ISPRAVA

Prema novom Zakonu, u javnobilježničku službu uvodi se  pojam „javnobilježnička isprava u elektroničkom obliku“ uz mogućnost rada na daljinu korištenjem sredstava elektroničke videokonferencijske tehnologije.  Riječ je o daljnjem razvoju digitalizacije poslovanja u javnobilježničkim uredima na način da javni bilježnici imaju mogućnost sastavljati isprave u elektroničkom obliku kada je to posebno propisano. Hrvatska javnobilježnička komora će biti zadužena za vođenje jedinstvenog elektroničkog arhiva svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku. Komora će također propisivati način vođenja, pristup i korištenje arhiva isprava. Novim zakonom se također definira  sadržaj ispisane javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku kao prikaz vanjskog obrasca koji sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za provjeru vjerodostojnosti isprave i preuzimanje izvornika. Ovom izmjenom su detaljno propisani postupci prema kojima će javni bilježnici postupati kada sastavljaju elektroničke javnobilježničke isprave. Poseban naglasak se stavlja na iznimno visoku i strogu razinu sigurnosti pri sastavljanju isprava. Propisano je da u slučaju postojanja sumnje u istovjetnost sudionika javni bilježnik mora postupak nastaviti osobnim pristupom, tj. fizičkim putem

PERSONALIZIRANI POSTUPCI BILJEŽNIKA I OSIGURANJE DOSTUPNOSTI JAVNOBILJEŽNIČKE SLUŽBE

Ostale novine su dodatno uređenje postupak  oko imenovanja, ali i razrješenja te privremeno udaljenje javnih bilježnika. Temeljem tih izmjena u postupak imenovanja javnih bilježnika  se uvodi novo tijelo. Riječ je o Povjerenstvu koje imenuje Ministar pravosuđa, a koje provodi analizu i odabir prijavljenih kandidata te detaljno provjeravaju sve ključne aspekte koji se odnose na dosadašnji rad i aktivnosti kandidata. Ujedno, kod utvrđivanja broja javnobilježničkih mjesta, Ministarstvo pravosuđa i uprave rukovodilo se idejom osiguranja dostupnosti javnobilježničke službe u manjim mjestima i sukladno tome određivanja i održavanja uredovnih dana od strane susjednih javnih bilježnika. Ujedno, broj prisjedničkih i savjetničkih mjesta u pojedinom javnobilježničkom uredu je povećan pa tako prema novom Zakonu mogu biti zaposlena do tri javnobilježnička prisjednika i dva javnobilježnička savjetnika.

JAVNOBILJEŽNIČKE TARIFE

Veliku promjenu donosi članak kojim je izmijenjena dosadašnja odredba o javnobilježničkoj tarifi. Prema novom Zakonu tarifu donosi Ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje Komore. Iako je stari zakon propisivao kako tarifu donosi Komora uz suglasnost Ministarstva, ta odredba imala je samo formalnopravno značenje, dok je tarifu donosilo Ministarstvo. Posebno se ističe problem nominalne privremenosti temeljnog javnobilježničkog podzakonskog propisa koji određuje tarifu, odnosno Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi. Kako nakon donošenja zakona slijedi usklađivanje podzakonskih propisa (pogotovo i radi skorog uvođenja valute eura) naglašava se kako je spomenuti Pravilnik potrebno osuvremeniti ne samo normativno već i u skladu sa ekonomskim čimbenicima koji su itekako varirali tijekom vremena nakon prvog donošenja tarife. Tako se ističe kako je Pravilnik prvi put donesen 1994. godine i istim je nagrada za ovjeru potpisa bila 50,00 kuna. Nakon toga, izmjenom Pravilnika 1995. godine nagrada za ovjeru potpisa je smanjena na 30,00 kuna i od tog dana do danas se nije mijenjala. Usporedbom rasta cijena i troškova prema fiksnim javnobilježničkim tarifama, može se utvrditi kako su zapravo tijekom vremena cijene javnobilježničkih usluga pojeftinile za 70%. U skladu sa tim napominje se kako je u vrijeme kada je nagrada za ovjeru potpisa bila 50,00 kuna, litra benzina koštala samo oko 3,5 kuna, a isto toliko i 650 gr. bijelog kruha. Zaključno se ističe kako bi poželjno bilo da i podzakonski propisi slijede recentne izmjene Zakona o javnom bilježništvu te da budu na tragu vremena u kojem se donose te pripadajućih društvenih i gospodarskih čimbenika. PS/SM