Ministarstvo pravosuđa napravilo je plan od devet točaka koje bi trebalo riješiti u pet tjedana kako bi se do svibnja ispunila sva mjerila iz Poglavlja 23-pravosuđe i ljudska prava. Rješavanjem najtežeg poglavlja Hrvatska bi konačno trebala dobiti datum za pregovore, piše Večernji list koji donosi pregled svih točaka.

1.Smanjenje broja neriješenih predmeta
Problem su građanski spisi kod kojih raste broj starih predmeta, trenutačno ih je 3 tisuće koji datiraju od 1995. i 13.000 starih 10 godina. Cilj je do kraja godine riješiti sve spise starije od 10 godina, a to bi se napravilo novom organizacijom rada sudova

2.Rješavanje ratnih zločina
Oko petsto događaja iz Domovinskog rata čeka sudski epilog, a Vlada je donijela strategiju za rješavanje ratnih zločina

3.Depolitizacija rada policije
Europska unija traži depolitizaciju i povećanje profesionalnosti u policiji, a skladu s time policajcima će se zabraniti da budu pripadnici političkih stranaka.

4.Borba protiv korupcije
Unatoč svim aferama, Europska komisija i dalje je skeptična kada je riječ o borbi protiv korupcije. Komisija promatra kako se razvijaju otvoreni slučajevi, a Hrvatskoj ostaje pisanje izvještaja o predmetima.

5. Sprečavanje korupcije
EU želi da se donese preventivni zakonski okvir za sprečavanje korupcije, a riječ je o Zakon o financiranju stranaka, Zakonu o sukobu interesa i Zakon u pravu na pristup informacijama. Svaki od ovih zakona izazvao je dosta trzavica, a nikada se nisu uspjela donijeti dovoljno dobra rješenja.

6. Prava nacionalnih manjina
EU traži razmjerno zapošljavanje manjina u javnoj upravi, uključujući pravosuđe i policiju, a Ministarstvo pravosuđa radi na planu za provedbu zapošljavanja.

7. Povratak izbjeglica
Nova-stara točka, osiguravanje uvjeta za povratak izbjeglica EU je navela  i o izvještaju o napretku od prošle godine.

8. Jačanje pučkog pravobranitelja
Europska komisija traži jačanje uloge pučkog pravobranitelja, a u tu svrhu trebat će zaposliti nove ljude i materijalno ojačati ured pučkog pravobranitelja.

9. Objektivno kadroviranje u pravosuđu
Od Hrvatske se traži uvođenje transparentnih kriterija za imenovanje pravosudnog kadra te uvođenje jasnih kriterija za napredovanje. U tu svrhu uveden je novi model imenovanja sudaca i državnih odvjetnika, osnovana su nova sudbena i državnoodvjetnička vijeća, a provest će se i projekt edukacije predsjednika sudova. (jk)

Izvor: Večernji list, 7. ožujka 2011.