U sklopu istraživanja koje provodi Allianz na temu financijske pismenosti anketirano je više od 1000 ljudi iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španjolske, Italije, Njemačke i Australije kojima je postavljen niz pitanja radi utvrđivanja njihova znanja o osnovnim financijskim pojmovima, kao što su kamatne stope, inflacija te rizici i povrati ulaganja.

Rezultati istraživanja pokazuju da više od četvrtine ispitanika, odnosno njih 26 %, ne posjeduje dovoljno znanja i vještina za donošenje razumnih financijskih odluka, što društvo Allianz ocjenjuje kao „nisku razinu financijske pismenosti“. Istodobno je 60 % ispitanika prosječno financijski pismeno, a samo 15 % iskazuje visoku razinu financijske pismenosti. Allianz je izračunao kako niska razina financijske pismenosti godišnje može koštati prosječno kućanstvo između 1750 EUR u Španjolskoj do 4740 EUR u SAD-u.

Niska razina financijske pismenosti može biti štetna, odnosno može vas skupo koštati tijekom duljeg razdoblja ulaganja, npr. u slučaju štednje za mirovinu, kaže Ludovic Subran, glavni ekonomist u Allianzu. No dobro je što donošenje pametnih financijskih odluka nije nuklearna fizika. Stjecanjem osnovnog znanja i vještina ljudi mogu svoju financijsku pismenost unaprijediti do prosječne razine i time uštedjeti mnogo više novaca.

Kada govorimo o tome koliko bi veće znanje o financijama doprinijelo kućnom proračunu, na temelju financijske imovine prosječnog kućanstva, društvo Allianz izračunao je kako osobe visoke razine financijske pismenosti mogu godišnje očekivati zaradu u rasponu od 1910 EUR do 5000 EUR.

HANFA kontinuirano prati razinu financijske pismenosti u Hrvatskoj prema metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a istraživanje koje su provodili u 2023. godini pokazuju kako 41 % hrvatskih građana posjeduje visoko financijsko znanje. Čak 95 % građana je svjesno utjecaja inflacije na život, dok 86 % ispitanika shvaća koncept kamata na zajam. Rezultati ovog istraživanja blago su veći u odnosu na istraživanje koje se provodilo 2019. godine.

Financijska znanja i vještine se poboljšavaju tijekom godina

Uzevši u obzir izazovnu ekonomsku klimu, u sklopu istraživanja sudionici su također morali iznijeti svoje viđenje njihove financijske budućnosti. Sedam od deset ispitanika s različitih tržišta smatra gospodarsku situaciju u svojoj zemlji prilično lošom do veoma lošom, dok znatno manji postotak (49 %) ljudi prosječne financijske pismenosti misli isto o vlastitoj ekonomskoj budućnosti. U usporedbi s njima, otprilike 10 % iznimno financijski pismenih ispitanika veoma pozitivno doživljava vlastitu financijsku situaciju.

Na uzorku različitih ispitanih tržišta utvrđeno je da su žene u prosjeku manje financijski pismene od muškaraca (30 % žena u odnosu na 20 % muškaraca), uz iznimku Njemačke kao jedine zemlje u kojoj su žene u prosjeku financijski pismenije od muškaraca.

Slična je situacija i među generacijama. Rezultati istraživanja pokazali su da se financijska znanja i vještine poboljšavaju tijekom godina, s time da je postotak pripadnika baby boom generacije koji posjeduju visoku razinu financijske pismenosti (21 %) veći od generacije Z (6 %) i milenijalaca (11 %) zajedno.

Programi financijskog opismenjavanja uglavnom stavljaju naglasak na poboljšanje matematičke pismenosti, ali financijska pismenost ne svodi se samo na matematiku, tvrdi Patricia Pelayo Romero, viša ekonomistica u Allianzu i suautorica studije. Svako uspješno nastojanje da se poboljša financijska pismenost, osobito ako je usmjereno prema ženama i mladim ljudima, treba započeti jačanjem samopouzdanja.

PS/SM