O zdravlju se često govori kao o velikom bogatstvu, a budući da su prijašnja istraživanja GfK pokazala da 90% Hrvata smatra zdravlje osnovnom pretpostavkom dobrog života, provjerili su  na koje  načine brinemo o vlastitom zdravlju, te što po tom pitanju čine naši susjedi u Sloveniji i Srbiji.

U Hrvatskoj,  Sloveniji i Srbiji građani navode zdravu prehranu kao najvažniji način na koji brinu o vlastitom zdravlju. Uzevši u obzir podatke Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima su Hrvati u svjetskom vrhu po pretilosti, čini se da je definicija zdrave hrane kod naših ljudi dosta podložna individualnoj procjeni.

Najviše zdravu prehranu ističu Dalmatinci, a najmanje je važna Slavoncima i Ličanima.

Sport i rekreacija smatraju se važnijima u Sloveniji i Srbiji nego u Hrvatskoj. Specifičnost Hrvatske je i u tome što su lijekovi na recept navedeni kao drugi najvažniji način brige o zdravlju, dok su u Sloveniji na trećem mjestu biljni lijekovi, a u Srbiji dodaci prehrani (vitamini, minerali).

U Hrvatskoj su sport i rekreacija (treća pozicija ) važniji muškarcima (58%) nego ženama (40%), a važni su i  mladima do 24 godine starosti (između 70 i 80%), dok se u Slavoniji  sportu i rekreaciji pridaje mnogo manja važnost nego u drugim regijama (samo 37%).

Dodaci  prehrani , kao i biljni lijekovi  nemaju neku zapaženu poziciju u Hrvatskoj. Dodatke prehrani najviše preferiraju osobe između 25 i 34 godine (oko 40%) te zatim stariji od 65 godina (37%). Biljni su lijekovi najviše istaknuti u Istri s Primorjem (31%) te kod žena (27%) i osoba u dobi od 35 do 54 godine ( 27%).

Lijekovi koje  liječnik propisuje na recept (tzv. RX lijekovi) u Hrvatskoj  su na drugoj poziciji  a najvažniji su starijima  od 65 godina (84%) te općenito ženama (58%), a najmanje  su važni u Dalmaciji (38%). (PS/jh)