Hrvatski mirovinski sustav, kakav je uveden 2000. godine, urušile su tijekom godina stalne intervencije vlasti u prvi mirovinski stup, među kojima i odluke o povratu duga umirovljenicima, a sve su te intervencije značajno promijenile financijsku sliku sustava i bile razlog što se stopa izdvajanja za drugi stup sa 5% nije povećala na 10%, istaknuo je jedan od tvoraca reforme Zoran Anušić iz Svjetske banke na današnjem okruglom stolu "Problemi i perspektive mirovinskog sustava".

Uvođenje drugog stupa bio je, istaknuo je, ključni elemenat mirovinskog sustava, no za njegovo je funkcioniranje bila potrebna sustavna fiskalna disciplina koja je takvim vladinim intervencijama narušena. U aktualnim raspravama o mirovinskom sustavu treba ponovno razmotriti odnos između prvog i drugog stupa te kakav sustav generacijske solidarnosti trebamo, kao i neka druga važna pitanja poput odnosa između uplaćenog doprinosa i iznosa mirovine, smatra Anušić. U situaciji u kojoj na jednog umirovljenika dolazi 1,27 zaposlenika, a udio mirovinskih rashoda iznosi 10% BDP-a, pri čemu su doprinosima pokrivene svega tri petine rashoda, dok ostalo pokriva državni proračun, mirovinski sustav je izvor deficita središnje države te postoje velika opasnost od daljnjeg urušavanja, ocijenio je dr. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije na skupu koji su organizirali Institut i mjesečnik Banka.

Krešimir Rožman: Sužavanje mirovinskih prava je neophodno

Smatra kako je radi zaustavljanja daljnjeg pada nužno ići na sužavanje mirovinskih prava, da treba postrožiti uvjete za starosnu i invalidsku mirovinu te povećati dobnu granicu sa 65 na 67 ili 68 godina, ali uz daljnje reforme i na tržištu rada. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Krešimir Rožman najavio je daljnje zakonske izmjene u mirovinskom sustavu pa bi se tijekom ove godine moglo, kao je rekao, ići s promjenama najviše mirovine ostvarene prema posebnim propisima koja je sada sa iznosom od 17.600 kuna dvostruko veća od najviše starosne mirovine.

Razmišlja se, kazao je Rožman, o izjadnačavanju dobne granice za sve zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru na 65 godina, kao i o postupnom povećanju doprinosa u drugi stup iako je to golemi trošak koji bi za povećanje od samo jedan posto iznosio milijardu kuna godišnje. Savjetnica u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Miličević Pezelj kazala je da je od početka reforme do danas bilo 11 izmjena zakona, a sustav je i dalje nepravedan i uzrokuje siromaštvo, o čemu govori i podatak da iznos minimalne mirovine za jednu godinu staža od 59,59 kuna vrijedi koliko 114 plastičnih boca. Predstavnica sindikata navela je kako čak dvije trećine radnika, koji uplaćuju doprinose, ima ispodprosječna primanja, te da je u posljednje dvije godine mirovinski sustav ostao bez 112 tisuća osiguranika, dok se istodobno broj umirovljenika povećao za 51 tisuću. (Hina/mš)