Najveće svjetske banke bile bi prisiljene namaknuti ukupno 374 milijarde eura dodatnog kapitala da su postroženi kapitalni propisi stupili na snagu krajem prošle godine, izvijestila je u četvrtak u najnovijoj procjeni Banka za međunarodna poravnanja (BIS).

Novi propisi postupno će stupati na snagu od siječnja iduće godine da bi se u cijelosti počeli primjenjivati od 2019. BIS svakih šest mjeseci objavljuje procjene o iznosu koji nedostaje bankama kako bi dosegnule propisanu stopu adekvatnosti temeljnog kapitala od sedam posto. U najnovijoj procjeni BIS navodi da bi banke bile prisiljene prikupiti 374,1 milijardu eura dodatnog kapitala kako bi se uskladile s novim standardom da je on bio na snazi krajem prosinca. To je 111 milijardi eura manje no što je BIS procijenio u travnju, kada je izračunao da bi banke morale prikupiti 486 milijardi eura da su propisi stupili na snagu krajem lipnja prošle godine.

U skupini koja obuhvaća 102 banke prosječna stopa adekvatnosti osnovnog kapitala, definirana prema novim propisima, iznosi 7,7 posto ali njih 30 ne bi dosegnulo propisanu razinu, upozoravaju iz Basela. U uzorku od 102 banke 13 je američkih, 13 japanskih, osam njemačkih, te po šest iz Velike Britanije, Kanade, Kine i Turske. Imena banaka nisu navedena. Vjerojatno bi polovina novog procijenjenog iznosa od 374 milijarde eura otpadala na banke u Europi. Europska agencija za banke (EBA) procijenila je da bi 27 od 48 najvećih banaka moralo namaknuti 242 milijarde eura dodatnog kapitala da je novi standard bio na snazi u lipnju prošle godine.

Banke proteklih godina prikupljaju dodatni kapital uoči stupanja na snagu novih propisa koji bi trebali poštedjeti porezne obveznike novih troškova spašavanja banka, kakve su bili prisiljeni snositi nakon financijske krize iz 2007-2009. U Baselu procjenjuju da su 102 banke koje čine uzorak prošle godine ostvarile dobit nakon poreza i prije isplate dividendi od ukupno 356 milijardi eura. (Hina/HT)