Ulaganje bez velikog rizika u vremenima krize nije lagan posao. Ako je suditi prema situaciji na burzama dobro je ulagati u namirnice poput banana i ulja od kikirikija.

Dugo vremena su ulagači sve nade polagali u pšenicu , naftu i zlato, ali vremena se mijenjaju i kriza je donijela nova pravila igre. Umjesto u zlato, od početka krize do danas najbolje je bilo ulagati u banane i kikiriki! Zanimljivo, jer upravo te dvije namirnice koriste za opisivanje loše financijske slike, ali cijena banane na burzi roba od 2008. narasla je za gotovo 50 posto, a ulje od kikirikija u godinu dana skočilo je u cijeni za nevjerojatnih 52,08 posto, piše tportal

Poznato je kako je ulaganje na burzi roba veliko kockanje jer o cijeni namirnica odlučuju i mnoge prirodne katastrofe poput poplava i suša. Tako bi ulagač očekivao da je s pšenicom sigurniji nego s rižom, ali riža je zaradila 22 posto, a pšenica izgubila četvrtinu vrijednosti u godinu dana. Logika bi nalagala da se cijena pšenice, koja se proizvodi u zemljama s višom kupovnom moći, što uzrokuje i veće troškove proizvodnje, prenosi i na tržište roba, ali hrvatski ratari ove se godine ne trebaju nadati visokoj otkupnoj cijeni, jer je njihov proizvod na svjetskom tržištu sve jeftiniji. Iznenađenje je i cijena kave, koja se u četiri godine povećala za oko 40 posto te teletine koja je poskupila za 30 posto.

Cijena zlata prije krize, odnosno ona u 2008., kretala se oko 845 dolara po unci da bi se ovih dana popela na 1.570 dolara, ali uspon zlata zaustavljen je još 2011. i prinosi više nisu tako atraktivni. Dionice su najviše izgubile. Svjetski indeksi još nisu vratili vrijednost prije bankrota Lehman Brothersa, a domaća burza u potpunom je kolapsu. Kao znanstvena fantastika danas izgleda vrijednost CROBEX-a od 5.273 boda, postignuta u prvim danima 2008., kada je danas manje od 1636 bodova.  O potopu svjedoče dionice domaćih građevinara, koje su žarile i palile, a današnja im je vrijednost oko 15 posto one iz tih vremena. Institut IGH prije krize trgovao se po 14.200, danas mu je cijena 620 kuna po dionici, Viadukt je imao gotovo 4.000 kuna, a danas ga se prodaje po 260, a Dalekovod unatoč poslovima u inozemstvu nije više atrakcija s obzirom na to da je vrijedio gotovo 1.700 kuna davne 2008., a sada se prodaje po 108 kuna.

Sigurnog ulaganja osim u štednju nema, ali je jasno da sve što nema realnu vrijednost u današnje je vrijeme gubi na tržištu. Zlato, srebro ili nafta, koje imaju vrijednost samo kao sredstvo plaćanja usporavaju, a hrana koja garantira preživljavanje poput riže, banane, kave ili teletine postaje nova zvijezda ulaganja postkriznog novog poretka. (HT)