U Hrvatskoj je blokirano 165.000 računa građana, a građani su otvorili 78.142 posebna računa radi izbjegavanja ovrhe na prihodima koji su od nje zakonski izuzeti, doznaje se iz Financijske agencije (Fina).

Međutim, građani na čijim je računima pokrenuta ovrha prije stupanja na snagu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (1. siječnja ove godine) nisu zaštićeni jer osnove za plaćanje donesene u ovršnim postupcima pokrenutim prije 1. siječnja Fina izvršava prema propisima koji su važili u vrijeme pokretanja postupka.

Upitan postupak provedbe

Čelnica Društva zaštitu potrošača "Potrošač" Jadranka Kolarević kaže kako za tu udrugu nije sporna potreba uredne naplate potraživanja i zaštite vjerovnika, ali vrlo upitnim smatra postupak provedbe. Ističe da dužnici često ne znaju da je postupak pokrenut sve dok ne prime rješenje o ovrsi pa je ne mogu osporavati. Stoga je, smatra, problematična odredba Zakona prema kojoj se ovrha na novčanim sredstvima ovršenika provodi bez njegove suglasnosti.

Dodatan problem je zamjena identiteta dužnika jer se događa da osobe istog imena kao dužnici plaćaju tuđe dugove, premda je u zakonu određeno da se ovrha provodi prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika. Također, građani su izloženi visokim troškovima ovrhe.

Među iznosima nad kojima je zabranjeno provoditi ovrhu su primanja po osnovi socijalne skrbi, naknada za privremenu nezaposlenost, dječji doplatak, stipendije, naknade štete nastale zbog narušena zdravlja, radne sposobnosti ili smrti davatelja uzdržavanja i naknade zbog tjelesnoga oštećenja. Tu je i iznos od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj, a ako su primanja građanina manja od prosječne plaće iznos koji ne podliježe ovrsi je dvije trećine primanja, što služi za osnovne životne troškove. (Hina/jk)