U zemljama srednje i istočne Europe tijekom prve polovine 2011. nastavljena je uzlazna faza poslovnog ciklusa, svih deset promatranih zemalja ostvarilo je višu razinu gospodarske aktivnosti u odnosu na drugu polovinu prošle godine, a samo je u Hrvatskoj aktivnost ostala približno ista, pokazala je usporedba među tim zemljama objavljena u zadnjem Biltenu HNB-a.

U Hrvatskoj je nakon pada, sezonski prilagođenog, realnog BDP-a u prvom tromjesečju 2011. od 0,6 posto, u drugom tromjesečju ostvaren porast ukupne gospodarske aktivnosti od oko 0,4 posto u odnosu na početak godine. Tome je ponajviše pridonijelo povoljno kretanje izvoza usluga, a blago je porasla i finalna potrošnja, dok se pad kapitalnih investicija nastavio.

Baltičke zemlje prednjače

Promatra li se na razini prvog polugodišta, sve su ostale zemlje srednje i istočne Europe zabilježile višu razinu gospodarske aktivnosti u odnosu na drugu polovinu 2010., samo je u Hrvatskoj aktivnost ostala približno ista, navode analitičari središnje banke. Pritom je intenzitet oporavka bio najsnažniji u baltičkim zemljama, koje su tijekom krize zabilježile najveću kontrakciju, a najslabiji u Sloveniji i Mađarskoj.

Usporedni podaci pokazuju da je Hrvatska jedina među usporedivim zemljama u prvom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila pad stope BDP-a, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,6 posto, dok je u drugom kvartalu ostvaren rast od 0,4 posto.

U većini promatranih zemalja prva polovina godine bila je obilježena rastom zaposlenosti te padom stope nezaposlenosti. Pritom su opet prednjačile baltičke zemlje, a iznimka, u smislu izostanka rasta broja zaposlenih osoba, bile su Slovenija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, u kojima se nastavila prilagodba tih kategorija naniže. (Hina/jk)