Prema podacima HNB-a, na kraju srpnja je javni dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, zabilježio rast od 4,6 mlrd. kuna (2,7%) na 174,7 mlrd. kuna.

Tome je gotovo u potpunosti pridonio rast unutarnje komponente koja je u spomenutom mjesecu porasla za 4,5 mlrd. kuna (4,2%) na 113,4 mlrd. kuna potaknuta primarno izdanjem druge tranše državnih obveznica na domaćem tržištu ukupne vrijednosti oko 5 mlrd. kuna (2 mlrd. kuna i 400 mil. eura).

U prvih sedam mjeseci ove godine dug središnje države porastao je za 20,8 mlrd. kuna, od čega se 11,9 mlrd. kuna odnosi na unutarnju komponentu. Ukupna jamstva Republike Hrvatske u srpnju su se nastavila blago smanjivati te su se spustila na 56,2 mlrd. kuna, što je za 346 mil kuna ili 0,6% manje nego u lipnju.

U odnosu na kraj prošle godine ukupna jamstva manja su za 3,6 mlrd kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 1,5 mlrd. kuna, a domaća za 2,1 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. Rast duga središnje države u ovoj će godini pridonijeti izdanje euroobveznice u travnju, izdanja obveznica u srpnju, kao i pojačano izdavanje trezorskih zapisa na početku ove godine te uključenje jamstava brodogradilištima u dug središnje države.

Do kraja godine dug opće države (središnja i lokalna država) mogao bi s uključenim jamstvima dosegnuti razine oko 63% BDP-a, dok bi se u sljedećoj godini trebao stabilizirati na razinama oko 62% BDP-a, zaklučuju analitičari RBA. (ps/jk)