Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrit će u iduće dvije godine tri milijarde eura kredita zemljama jugoistočne Europe koje su se našle pod najžešćim udarom krize u eurozoni, izjavio je čelnik banke u Tokiju. 

Suma Chakrabarti dodao je da namjerava nagovoriti i druge međunarodne institucije da dadu financijski doprinos tom planu. U razgovoru za Reuters proteklog vikenda na rubu polugodišnjeg okupljanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Tokiju predsjednik EBRD-a najavio je pokretanje te teme u nedjeljnim razgovorima.

EBRD će se fokusirati na potporu bankovnom i privatnom sektoru u zemljama regije i nastojati poticati zapošljavanje kroz velike infrastrukturne projekte, poput gradnje željezničkih pruga i cesta, kazao je čelnik EBRD-a. Svjetska banka signalizirala je da je zainteresirana za taj plan i mogla bi sudjelovati u njegovu financiranju s do pet milijardi eura, kazao je dobro upućeni izvor. Tome valja dodati da svaki euro koji uloži EBRD obično u prosjeku privuče dodatnih 2,6 eura privatnih ulaganja, čime bi procijenjen početni iznos narastao na oko 15 milijardi eura.

Kreditni paket do kraja godine 

EBRD namjerava pripremiti kreditni paket do kraja ove godine. Banka je inače u srpnju prognozirala pad hrvatskog, slovenskog i mađarskog gospodarstva u ovoj godini a upozorila je i da su zemlje jugoistočne Europe, poput Bugarske i Rumunjske, posebno ranjive na krizu u eurozoni zbog izloženosti Grčkoj i ostalim rubnim zemljama eurozone.

Stalno slušamo o Grčkoj, Italiji i Španjolskoj a gotovo nitko ne govori o drugim zemljama u grčkom susjedstvu koje također osjećaju negativne posljedice efekta prelijevanja (krize), upozorio je Chakrabarti. Banke u brojnim istočnoeuropskim zemljama izvan okvira eurozone u potpunom su ili većinskom vlasništvu zapadnoeuropskih krovnih banaka, koje smanjuju kreditiranje kako bi poboljšale stanje u svojim bilancama pritisnutima dužničkom krizom u zoni primjene jedinstvene valute.

Balkanska gospodarstva istodobno u velikoj mjeri ovise o ulaganjima Grčke, Italije i ostalih zemalja eurozone. Dosada su nastojanja uglavnom bila usredotočena na smanjenje deficita ali uvažavamo i potrebu za strukturnim reformama u zemljama regije, kako bi mogle uživati u plodovima rasta kada se gospodarstva oporave, dodao je Chakrabarti. (Hina/HT)