Europska središnja banka odbila je na zahtjev njemačkih parlamentarnih zastupnika poimence navesti banke kojima je u dva navrata odobrila ukupno 1.000 milijardi eura jeftinih trogodišnjih kredita, pišu njemački mediji.

Na aukcijama održanim u prosincu i veljači središnja monetarna institucija eurozone ubrizgala je u financijski sustav ogroman iznos kako bi odmrznula tržišta kredita i posredno ublažila pritisak na prinose zaduženih zemalja poput Španjolske. U ECB-u su 'odbijenicu' obrazložili monetarnopolitičkim obvezama, zaštitom financijske stabilnosti i komercijalnim interesima samih banaka. Središnja banka smatra nužnim zadržati u tajnosti pojedine transakcije s drugim stranama, citira Financial Times Deutschland pisani odgovor ECB-a na odgovarajući upit zastupnika Zelenih u njemačkom parlamentu Gerharda Schicka. To je važnije od interesa javnosti za te podatke, jer bi objava naškodila komercijalnim interesima banaka, dodaje se u priopćenju ECB-a.

Pitanja ne postavljaju samo njemački Zeleni, piše FTD, dodajući da kritičari poput lobističke skupine Finance Watch spočitavaju bankama da novcem središnje banke ostvaruju privatnu zaradu. Na prvoj aukciji u prosincu banke su još bile suzdržane, strahujući da će zbog sudjelovanja biti obilježene kao banke u problemima. Već u veljači popustile su napasti brze zarade na kamatama, piše njemački financijski dnevnik.

I njemačke su banke posegnule za jeftinim kreditima ECB-a, iako im nije bio blokiran pristup tržištu međubankovnih pozajmica. Tako je Deutsche Bank prema informacijama iz financijskih krugova uzela pet do 10 milijardi eura kredita a Commerzbank jednoznamenkastu svotu u milijardama, navodi FTD. Pojedine središnje banke u eurozoni, poput talijanske središnje banke, naknadno su objavile ukupan iznos kredita koje su uzele talijanske banke. Kritičari pak žele znati pojedine iznose kredita za svaku banku koja je sudjelovala u tim operacijama ECB-a. (Hina/HT)