U ožujku je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 1,1 posto na godišnjoj razini, više od očekivanja, što je posljedica povećanja PDV-a, slabosti tržišta rada i nejake potražnje za kreditima.

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u ožujku nominalno porastao za 1,1 posto, dok je realno pao za 1,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

To je prvi pad potrošnje u ovoj godini, nakon što je u siječnju porasla za 1,9, a u veljači za 1,1 posto. Podatak je i slabiji nego što se očekivalo.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad potrošnje za 0,9 posto. Pritom su se njihove procjene kretale od rasta za 0,5 posto do pada za 2,5 posto.

Pad u ožujku ne iznenađuje. U prva dva mjeseca potrošnja je porasla jer su se građani i poduzeća odlučili na kupnju trajnih dobara, kao što su automobili, namještaj i slično, prije povećanja PDV-a u ožujku s 23 na 25 posto, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

I dalje se očekuje pad

Zbog slabosti tržišta rada, stagnacije plaća i nejake potražnje za kreditima, i idućih se mjeseci očekuje pad potrošnje.

S obzirom na smanjenje zaposlenosti i poskupljenje energenata, smanjit će se diskrecijski dohodak kućanstava koji je raspoloživ za kupnju proizvoda i usluga koji nisu namijenjeni zadovoljenju osnovnih životnih potreba. Uz nastavak slabe potražnje za kreditima, sve to ukazuje da bi u cijeloj ovoj godini potrošnja mogla pasti oko 1,5 posto, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Po Šantićevim procjenama, u prvom ovogodišnjem tromjesečju promet na malo u Hrvatskoj realno je porastao oko 0,5 posto, što se zahvaljuje rastu potrošnje u prva dva mjeseca.

To bi moglo barem djelomično ublažiti pad gospodarske aktivnosti na početku godine, na koju ukazuju pad industrijske proizvodnje, pogoršanje trendova u robnoj razmjeni i daljnji pad građevinskih aktivnosti, zaključuje Šantić. (Hina/jh)