Rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u srpnju i kolovozu 2021. na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, pokazali su da građani u prosjeku mjesečno izdvajaju 549 kune što predstavlja 70 kuna, odnosno 15% više nego lani. Istraživanje je pritom pokazalo da muškarci prosječno uštede 593 kune, a žene nešto manje, 507 kuna mjesečno. Ipak, podjednaki broj muškaraca i žena, njih 82%, štednju smatraju važnom ili izuzetno važnom.

S obzirom da razdoblje niskih kamatnih stopa traje već dulji period, kroz istraživanje se od ispitanika pokušalo saznati kako je to utjecalo na njihove navike. Četvrtina njih zbog toga ušteđeni novac drži na tekućem računu, 15% ispitanika novac je uložilo u kupnju nekretnine dok ih 37% nije promijenilo ništa. Kada se govori o razlozima štednje, najviše ispitanika, 67%, štedi kako bi stvorilo zalihu za nepredviđene situacije, 43% kao financijsko zaleđe za sebe i obitelj, a nakon toga slijede razlozi poput štednje za mirovinu (18%) ili za edukacije i obrazovanje (10%). Manji postotak ispitanika štedi i za veće kupovine kao što su kuća ili stan, automobil, mobitel i slično (16%), a neki štede i za putovanja (15%). Najviše ispitanika, 40%, štedi koristeći štedne račune, dok najmanji postotak, 3%, svoja sredstva ulaže u nekretnine kao oblik štednje.

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 344 eura prednjače Austrijanci, što je skok od 72 eura u odnosu na prošlu godinu. Slijede ih Slovaci sa 123 eura te Česi sa 119 eura, što i za jedne i za druge predstavlja porast od 10 eura. Uz Austrijance, najveći rast u iznosu štednje u odnosu na 2020. godinu imali su Mađari, 19 eura, pa tako njihova štednja u prosjeku sada iznosi 82 eura mjesečno. Hrvati mjesečno uštede prosječno 72 eura, Rumunji 58 eura, dok Srbi štede 47 eura mjesečno. U svim državama najveći postotak ispitanika štedi kako bi imalo zalihu za 'crne dane', a postotak takvih najveći je u Slovačkoj, 94%.

Utjecaj pandemije koronavirusa na financijske navike

Ispitivanje je pokazalo da pandemija koronavirusa nije značajno utjecala na navike štednje. Naime, 77% ispitanika potvrdilo je da štedi otprilike jednaku količinu novca kao i prije, pri čemu je u tu tvrdnju najuvjerenija skupina od 15 do 34 godine, njih 87%. No kada je riječ o utjecaju pandemije na opću financijsku situaciju, čak 50% ispitanika reklo je da je pandemija blago negativno utjecala na njihovu financijsku situaciju, 35% ispitanika smatra da pandemija na njih nije imala utjecaj, dok je njih 10% snažno pogodila. Pandemija je u financijskom smislu različito utjecala na zemlje u srednje i istočne Europe pa tako 71% Austrijanaca i 67% Čeha smatra da pandemija uopće nije imala utjecaja na njih, dok je snažan negativan utjecaj imala na najveći broj građana Mađarske (18%), Srbije (18%) i Rumunjske (13%).

Promjena koju je donijela pandemija vidljiva je i u promijenjenim navikama. Čak 47% ispitanika u Hrvatskoj tvrdi da sada više koristi beskontaktno plaćanje (karticom ili mobitelom) nego prije, što predstavlja najveću promjenu u usporedbi s ostalim zemljama SIE regije, a isti postotak ispitanika ovaj oblik plaćanja koristi u jednakoj mjeri kao i prije. Pritom je taj porast najvidljiviji u dobnoj skupini od 15 do 34 godine, u kojoj je 61% ispitanika ustvrdilo da beskontaktnim načinom sada plaća više nego prije. Tijekom pandemije promijenjene su i neke druge financijske navike građana, pa tako četvrtina ispitanika tvrdi da sada više koristi online bankarstvo, 34% ih općenito manje plaća gotovinom, a 26% ispitanika rjeđe posjećuje poslovnice.

Stabilan rast povjerenja u banke

Kada je riječ o tome kome građani najviše vjeruju kad su odluke o štednji ili investiranju u pitanju, obitelj i prijatelji i dalje zauzimaju prvo mjesto s 31%, a slijede osobni bankari ili drugi djelatnici banke s 21%. Posljednjih godina općenito raste povjerenje građana u banke kada se radi o rješavanju financijskih pitanja, pa je 2018. godine, kada je po prvi puta postavljeno to pitanje u istraživanju, 61% odgovorilo da vjeruje bankama, dok ih je ove godine isto odgovorilo 68%. Sličnu razinu povjerenja u banke pokazali su ispitanici u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj (65%, 64% i 61%), dok najniže povjerenje u banke iskazuju Rumunji (56%) i Srbi (54%). U istom je razdoblju u Hrvatskoj raslo i povjerenje u online trgovine (s 20% na 36%), pružatelje usluga online plaćanja (s 18% na 32%), online banke (s 9% na 31%) i društvene mreže (sa 17% na 29%).

(ps/sm)