Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, nacionalne diskrecije Hrvatske narodne banke bit će bitno sužene pod utjecajem politike i nastojanja EU-a da financijski sektor učini otpornijim na krizu koja je zadnjih godina uzrokovala velike troškove i štete, ocjena je viceguvernera HNB-a Davora Holjevca i suradnika s konferencije za novinare.

Nova regulativa bit će u najvećoj mjeri uvezena iz EU-a i eventualno će se moći prilagođavati u suradnji s Europskom komisijom i Europskom bankovnom agencijom, kaže Holjevac.

Namjera EU-a je kapitalno jačanje financijskog sektora pri čemu HNB ne očekuje veće zahtjeve s obzirom na dobro stanje adekvatnosti kapitala banaka u Hrvatskoj.

Na rad kreditnih institucija u Hrvatskoj bi prema Holjevčevim riječima više mogli utjecati propisi EU-a koji se tiču dugoročne likvidnosti, koji idu za tim da pored jačanja kapitalne osnove ugrade dodatne amortizere koji bi spriječili banke da uđu u probleme. Kratkoročna likvidnost već je dobro pokrivena aktualnim propisima, kaže Holjevac.

Stroži zahtjevi za članove uprava

Jedan od načina na koje Europa želi osigurati stabilnost svoga financijskog sektora, a koji će zahvatiti i Hrvatsku, su stroži zahtjevi za članove uprava i nadzornih odbora i više pozicionirane službenike te zakonsko vezivanje njihovih plaća i bonusa uz uspješnost poslovnih rezultata. To bi, smatraju u HNB-u, trebalo potaknuti čelnike banaka na oprez pri ulasku u rizične aranžmane.

Također, propisi EU-a traže djelotvornu zaštitu potrošača, pa je HNB već formirao direkciju koja će se baviti tim područjem. Europa, a tako i Hrvatska, ojačat će prisutnost i ovlasti nadzora banaka, a on će se u skladu s propisima EU-a naplaćivati.

U HNB-u ističu da je hrvatski bankarski sustav stabilan, bez obzira na probleme u eurozoni, te da će takav i ostati, za što zaslužnim smatraju politiku središnje banke.

"Da" ulasku države u Centar banku

HNB zajedno s Hanfom i Ministarstvom financija priprema izmjene Zakona o kreditnim institucijama u koje će biti ugrađene europske smjernice. Očekuje se da bi u saborskoj proceduri izmjene mogle biti krajem godine.

Dobroj pripremi izmjena zakona trebala bi pridonijeti studija kvantitativnog učinka novih propisa na banke koja je u tijeku.

Na novinarsku zamolbu za komentarom ulaska države u Centar banku, viceguverner HNB-a kazao je kako središnja banka podržava bilo koji ulazak zdravog investitora, bez obzira o kome se radi. Upitan kako komentira istupe ministra financija Slavka Linića s idejom pretvaranja potraživanja banaka u vlasničke udjele tvrtki dužnika, rekao je da takva rješenja zastupa i EU pa bi se Linićeva ideja stoga mogla lakše provesti. (Hina/jk)

Foto: PIXSELL