Ulaskom Hrvatske u EU može se dogoditi da ćemo prve dvije godine uplaćivati u europski proračun više nego što ćemo iz njega dobivati. Razlog tome je mogućnost da EU na hrvatsku poljoprivredu primijeni ista pravila kao i na posljednje nove članice EU-a, a Bruxelles je na to upozoren u okviru pregovora o poljoprivredi, piše Novi list.

Plan Europske komisije je da Hrvatskoj za potpore poljoprivredi na raspolaganje stavi 373 milijuna eura, s time da bi u prvoj godini članstva samo jedna četvrtina iznosa dolazila iz europske blagajne. Ovaj se princip primijenjuje na sve nove članice koje bi se sa starima trebale izjednačiti tek 2013. godine (Rumunjska i Bugarska 2016.).

Hrvatska je, nakon ranijih neupjelih pregovora, predložila da se iz europske blagajne od početka članstva financira 50 posto izravnih plaćanja, čime bi do 2017. bili izjednačeni sa starim članicama. U protivnom, do izjednačenja bi došlo tek 2021. godine, s time da bismo prve dvije godine uplaćivali više nego što bismo dobivali, što se svakako želi izbjeći.

Hrvatska traži i mogućnost da od početka članstva iz vlastitih sredstava nadopunjuje izravna plaćanja (kojih iz EU dolazi 25%) tako da dosegne 100-postotnu razinu starih članica (dakle 75%). To, naime, bivšim novim članicama nije bilo dozvoljeno, već su uz europskih 25 posto mogle nadodati još samo 30 posto vlastitih sredstava.
Hrvatska, tvrdi Novi list, ne odustaje od ovih zahtjeva. Nadajmo se samo da neće doći do promjena sustava izravnih plaćanja jer bi time naši poljoprivrednici ostali bez određenog dijela iznosa. (MJ)

Izvor: Novi list, 28. siječanj 2011.