Ruskim ulagačima zainteresiranim za ulazak ili širenje svog prisustva u Hrvatskoj od velikog je značaja nedavno donesen Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, istaknuo je danas gospodarski savjetnik Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj Georgij Mirzojan.

Taj je zakon "revolucionaran" za ulagačku klimu u Hrvatskoj, ocijenio je Mirzojan na četvrtoj sjednici Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Međutim, kaže Mirzojan, ruski, kao i ostali investitori, ulažu na tržištu na kojima očekuju dobru zaradu, a Hrvatska za sada ne odgovara u potpunosti tom kriteriju.

Osim izmjene drugih zakona koji se odnose na investicije, u Hrvatskoj je potrebno ukloniti i niz administrativnih barijera koje stoje na putu ulagačima, ali i promijeniti "pristrani odnos prema ruskim gospodarstvenicima temeljen na nekim prošlim vremenima, istaknuo je Mirzojan te kao primjer projekta koji je bio opterećen takvim odnosom naveo projekt Družbe Adria.

Interesa za širenje gospodarske suradnje ipak ima, kazao je Mirzojan najavljujući i skori susret predstavnika hrvatskih i ruskih nadležnih ministarstava na temu mogućnosti sudjelovanja Hrvatske u projektu plinovoda Južni tok te uključivanja ruskih ulagača u najavljene investicijske projekte u hrvatskoj energetici.

A o snazi ruskih gospodarstvenika govori i podatak da je, uprkos utjecajima svjetske krize, Rusija 2011. godine zauzela treće mjesto na svijetu po visini stope rasta BDP-a od 4,25 posto, rekao je Mirzojan.

Po riječima predsjednika HGK Nadana Vidoševića, poslovno je vijeće odradilo velik zadatak na afirmaciji ideje da je partnerstvo s Rusijom, koja je oduvijek bila jedna od najvećih svjetskih gospodarstava, od strateške važnosti za Hrvatsku, a današnja je sjednica imala za cilj razmotriti i velike promjene nakon što je Rusija nedavno pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), a Hrvatska će uskoro ući u EU.

To će, uz ostalo, imati utjecaja i na međusobnu vanjskotrgovinsku razmjenu, koja je ove godine u porastu. Uz rast uvoza iz Rusije u prvih osam mjeseci za 11 posto, na 896 milijuna eura, hrvatski je izvoz, naime, porastao za čak 88,4 posto, na 246,8 milijuna eura.

Iako je struktura robne razmjene uglavnom ustaljena, pa hrvatskim izvozom dominiraju lijekovi, a uvozom iz Rusije energenti i sirovine, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK Sunčanica Skupnjak-Kapić je kazala da su 2012. hrvatski izvoz ojačali i novi proizvodi za to tržište, poput poljoprivrednih strojeva i duhana. (Hina/jk)