Allianz je predstavio treće izdanje svog Izvješća o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report), u kojem se detaljno analizira stanje imovine i duga privatnih kućanstava u više od 50 zemalja svijeta. Izvješće pokazuje kako je oporavak financijske imovine koji se desio nakon financijske krize 2007. i 2008. naglo zaustavljen prošle godine: neto financijska imovina po stanovniku porasla je samo 0,6% u 2011., u odnosu na 7,8% i 9,7% rasta u 2009. i 2010. godini.

Ovaj razočaravajući trend posljedica je prije svega niskog rasta bruto financijske imovine: iako je prag od 100 bilijuna eura premašen 2011. – dijelom zahvaljujući slabljenju eura – te je globalna financijska imovina privatnih kućanstava dosegnula ukupno 103,3 bilijuna eura, stopa rasta iznosila je samo 1,6%, odnosno 0,8% gledano po glavi stanovnika. 

Prva Švicarska

Hrvatska se smjestila na listu naprednih gospodarstava te je, s bruto financijskom imovinom od 9.720 eura po stanovniku, predvodnica u regiji zemalja istočne Europe koje nisu članice EU. Znatno iza Hrvatske su Turska s nešto manje od 3.000 eura po stanovniku i Rusija s 2.570 eura. Po pitanju imovine Hrvatska je zauzela 31. mjesto na svijetu. Listu već godinama predvodi Švicarska (s velikom prednošću pred drugoplasiranim); slijede Japan na drugom i SAD na trećem mjestu.

Prošle godine Hrvatska je zabilježila znatan pad (-11,2%) neto financijske imovine po stanovniku, čime je ukupni iznos u 2011. bio gotovo 6 posto niži od rekorda prije krize, 2007. Ako uzmemo još širi vremenski okvir, hrvatski rast neto financijske imovine po stanovniku (godišnja stopa od 2000. +4,7%) bliži je njemačkom nego regionalnom prosjeku (Istočna Europa: +11,6%). Ovaj relativno loš rezultat posljedica je isključivo velikog porasta privatnog duga u Hrvatskoj. Hrvatska je i tu prva u regiji, s dugom od 4.240 eura po stanovniku ili 41,1 posto BDP-a.

To znači da je dug kućanstava u Hrvatskoj znatno iznad prosjeka članica EU iz istočne Europe, koji iznosi 35,9 posto BDP-a. Ipak, s neto financijskom imovinom od 5.480 eura po stanovniku, zemlja i dalje spada u skupinu srednje razine bogatstva. Kada govorimo o kategoriji visokog bogatstva (neto financijska imovina veća od 26.800 eura po stanovniku), ona je u Hrvatskoj rezervirana samo za desetinu stanovništva (0,4 milijuna ljudi).

Prednjači srednja klasa

Na kraju 2011. oko 720 milijuna ljudi diljem svijeta pripadalo je srednjoj klasi po bogatstvu, što znači da se ova brojka više nego udvostručila od 2000. godine. Ta je grupa predstavljala 15% ukupnog stanovništva u analiziranim zemljama. Ovaj rast uvelike potiču najsiromašnije zemlje svijeta (LWC): s populacijom od 355 milijuna one sada predstavljaju najveću skupinu u sklopu srednje klase po globalnom bogatstvu; ova se brojka gotovo udeseterostručila od 2000. godine. Nasuprot tome, rast srednje klase u skupini zemalja visoke razine bogatstva iznosi prilično skromnih 14%; što je najvažnije, rast u ovim zemljama kreće se i u različitim smjerovima: više članova srednje klase po bogatstvu znači manje članova u višoj klasi po bogatstvu. Sve u svemu, ovo znači da se unatoč rastu stanovništva broj „bogatih“ lagano smanjio od 2000. godine (- 4%), što je trend koji obuhvaća i „siromašne“ (-2%). Srednja klasa po globalnom bogatstvu jedina je klasa koja je u porastu.

Dva trenda

Ove globalne brojke naravno maskiraju velike razlike na regionalnoj i nacionalnoj razini. Ukupno gledajući, svijet možemo podijeliti na dvije strane u smislu razina imovine i dinamike. S jedne strane imamo bogatije zemlje u Sjevernoj Americi, zapadnoj Europi, Japanu i Oceaniji, čiji je rast u prošlosti bio usporen. Od 2000. neto financijska imovina po stanovniku u ovim je zemljama rasla po godišnjim stopama od samo 1,2% (u Japanu) do 2,4% (u Oceaniji).

To je posebno zabrinjavajuće gledano iz europske perspektive: prema rastu imovine, s godišnjom stopom od 1,3%, zapadna Europa već počinje nalikovati Japanu. Bogate regije svijeta dijele još jedan negativni trend: neto financijska imovina po stanovniku u padu je nakon financijske krize, iako se u zapadnoj Europi to može pripisati isključivo padu koji je zabilježen prošle godine. Znatan pad imovine u zemljama Europe koje su pogođene krizom glavni je čimbenik koji utječe na kretanje ukupne imovine u regiji.

Nasuprot tome, rast u novim gospodarstvima Latinske Amerike, Azije i istočne Europe daleko je od anemičnog. Štediše u tim regijama konstantno bilježe snažne stope rasta imovine od 2000. godine, s prosječnim godišnjim rastom neto financijske imovine po stanovniku iznad 10%. Iako je financijska kriza 2007. i 2008. i ovim regijama donijela određeno usporavanje, godišnje stope rasta i dalje iznose zdravih 7% do 10%. S druge strane, prosječna imovina po stanovniku neusporedivo je manja od vrijednosti u etabliranim industrijskim zemljama. (ps/jk)