Hrvatski javni dug, koji obuhvaća unutarnji i inozemni dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, krajem lipnja ove godine iznosio je 172,05 milijardi kuna, što je za 16,08 milijardi kuna više nego krajem prošle godine.

Preuzete su i preknjižene obveze po jamstvima sektora brodogradnje u ukupnom iznosu 9,2 milijarde kuna iz garantiranih u izravne obveze. To su ukupne garantirane obveze sektora brodogradnje predviđene za preuzimanje od strane države, te nema daljnjih obveza predviđenih za preuzimanje u budućnosti, odgovorili su iz Ministarstva financija na upit o podacima o javnom dugu krajem lipnja koji su objavljeni u Mjesečnom statističkom prikazu. Po podacima iz te publikacije, udio javnog duga Hrvatske u procijenjenom BDP-u porastao je sa 46,7 posto krajem prošle na 50,5 posto BDP-a krajem lipnja ove godine.

Promatrano prema razinama državne vlasti najveći se dio javnog duga odnosi na dug središnje države koji je krajem lipnja ove godine iznosio 162,1 milijardu kuna, što je za 16,06 milijardi kuna, ili oko 11 posto više nego krajem prošle godine. Većim dijelom to se povećanje odnosi na već spomenutih 9,2 milijarde kuna preuzimanja kreditnih obveza brodogradnje pokrivenih državnim jamstvima u javni dug, dok se ostatak odnosi na zaduživanje u svrhu financiranja proračunskog deficita. To je zaduženje u prvoj polovici godine ostvareno emisijom državnih obveznica u iznosu od 1,5 milijardi američkih dolara te neto povećanjem upisa trezorskih zapisa, navode iz Ministarstva financija.

Najviše dugujemo na domaćem tržištu

Od ukupnog duga središnje države od 162,1 milijardu kuna najveći se dio odnosi na zaduženje na domaćem tržištu koje je krajem lipnja ove godine iznosilo 102,9 milijardi kuna, dok je inozemni dug središnje države iznosio 59,2 milijarde kuna. Ukupni je dug izvanproračunskih korisnika krajem lipnja ove godine iznosio nešto više od osam milijardi kuna i u odnosu na kraj prošle godine porastao je za 152 milijuna kuna. Unutarnji i inozemni dug lokalne države u prvih je šest mjeseci smanjen za 127,1 milijun kuna te je ukupni dug lokalne države krajem šestog mjeseca ove godine iznosio 1,9 milijardi kuna.

Preuzimanje kreditnih obveza brodogradilišta pokrivenih državnim jamstvima u javni dug utjecalo je na smanjenje iznosa državnih jamstava, no kako je država u prvih šest mjeseci odobrila i nova jamstva u iznosu od dvije milijarde kuna, ukupni je iznos državnih jamstava u tom razdoblju smanjen za 7,5 milijardi kuna. Potencijalni dug države kroz dana državna jamstva krajem lipnja ove godine iznosio je nešto više od 39 milijardi kuna, što je 16,1 posto manje nego krajem prošle godine. Tako je i udio državnih jamstava u procijenjenom BDP-u sa 13,9 posto krajem 2011. smanjen na 11,5 posto krajem lipnja ove godine.

Statistika Ministarstva financija o javnom dugu posebno iskazuje i dug Hrvatske banku za obnovu i razvitak (HBOR) koji je krajem lipnja iznosio 17,5 milijardi kuna, što je 4,2 milijarde kuna više nego krajem prosinca prošle godine. Udio duga HBOR-a u procijenjenom BDP-u u šest je mjeseci porastao za 1,1 postotni bod, na 5,1 posto BDP-a krajem lipnja. (Hina/HT)

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL