Hrvatska udruga banaka (HUB) u svojoj je danas predstavljenoj analizi o fiskalnoj politici i usporedbi situacije u Hrvatskoj i svijetu zaključila da je u fiskalnoj politici u Hrvatskoj po prvi put napravljen korak u pravom smjeru, no iako je fiskalni smjer dobar upozorava kako bi taj korak mogao biti prekratak te se zalaže za veću fiskalnu prilagodbu.

Blaga je prilagodba primarnog fiskalnog salda po prvi put od početka krize zabilježena 2011., a nova je vlada prilagodbu pojačala te zacrtala njen smjer do 2014., kada se zahvaljujući Zakonu o fiskalnoj odgovornosti očekuje približavanje primarnog fiskalnog salda nuli.

Nužno smanjenje javnog duga

Iako je fiskalni smjer dobar, korak je prekratak, kazao je direktor HUB-a Zoran Bohaček ističući potrebu veće fiskalna prilagodba nego što je zacrtana trogodišnjom projekcijom proračuna 2012.-2014. jer u suprotnom hrvatski će javni dug nastaviti nekontrolirano rasti, što bi Hrvatsku pri kraju mandata ove Vlade moglo uvesti u opasnu fiskalnu zonu.

Bohaček ističe da treba krenuti u dugoročno smanjenje javnog duga, što se neće dogoditi ni ove ni iduće godine, ali bitno je postaviti temelje da se taj dug počne dugoročno smanjivati što je cilj i Hrvatske i zemalja EU-a. Krajem prošle godine javni dug u Hrvatskoj (uključujući HBOR i državna jamstva) iznosio je 62,5 posto BDP-a, prema 58,7 posto krajem 2010.

Da bi se javni dug stvarno počeo smanjivati trebali bi, kako su pokazale HUB-ove analize, doći u primarni fiskalni suficit od 1,2 posto BDP-a, a tome može pomoći i Zakon o fiskalnoj odgovornosti te Hrvatska ima šansu da se za 2013. i 2014. smjer dobro nastavi i dosegne balans primarnog fiskalnog proračuna.

Analize su pokazale i da je izvršenje proračuna u prvih pet mjeseci ove godine bolje nego je predviđeno, ali komponente za koje je predviđeno smanjenje - transferi i naknade za zaposlene - još uvijek nisu u padu.

Ipak, ukupni pad je ostvaren na drugim sastavnicama proračuna, što znači da je pravi trenutak da se proračun jače prilagodi do kraja ove godine na spomenute dvije 'problematične' komponente pa bi tako imali puno bolje rezultate od predviđenih. Pritom Bohaček to nije želio povezivati niti komentirati s aktualnim pregovorima Vlade i sindikata.

I HUB prognozira pad BDP-a

Na upit o BDP-u kazao je da HUB i dalje stoji na procjenama s početka ove godine, a koje se slažu i s HNB-om, da se ove godine predviđa pad BDP-a od 1 do 1,5 posto, a ako se neki od najavljenih investicijskih planova ostvare pad BDP-a bio bi nešto manji.

Naglašava i da ova godina treba poslužiti za temelj kako bi se iduće godine i dalje konačno krenulo u jači rast BDP-a, ne od 0,5 posto, nego više od toga.

Na novinarski upit o povezanosti banaka i zastoju te padu investicija u Hrvatskoj, odgovorio je da nije problem u novcu i da su banke likvidne, ali vjerojatno, kao i u drugim zemljama EU, ili nema dovoljno dobrih projekata ili postoji strah investitora u ovim neizvjesnim vremenima. (Hina/jk)