Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug je u ožujku zabilježio vrlo blagi rast na mjesečnoj razini, dok se na godišnjoj nastavlja pad četvrti uzastopni mjesec. Na kraju promatranog mjeseca inozemni je dug iznosio 45,9 milijardi eura, što je za 112,5 milijuna eura ili 0,2% više nego na kraju veljače.

U odnosu na kraj ožujka prošle godine inozemni je dug manji za 1,6 milijardi eura ili 3,4%. Tome je najviše pridonijelo smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora, odnosno sektora trgovačkih društava (dok je vanjski dug države zabilježio rast).

U odnosu na kraj prošle godine, bruto inozemni dug je ostvario blagi rast od 159,5 milijuna eura, odnosno 0,3%. Tome su najviše pridonijeli javni i financijski sektor. Vanjski dug javnog sektora na kraju je ožujka iznosio 14,1 milijardi eura, što je za 1,6% više nego na kraju prošle godine.

Dug financijskog sektora porastao je za skromnih 101 milijun eura (0,6%) te je iznosio 15,8 milijardi eura. Kod sektora privatnih poduzeća inozemni dug nastavlja stagnirati pa je na kraju ožujka iznosio 10,6 milijardi eura.

Kod javnog sektora rast su u prvom tromjesečju generirala i država i javna poduzeća, ali je rast inozemnog duga države u promatranom razdoblju bio veći. U ovoj godini očekujemo umjeren rast inozemnog duga te nešto veći rast udjela duga u BDP-u s obzirom na očekivani pad gospodarstva. Izdanje euroobveznice vrijednosti 1,5 milijardi dolara u travnju na američkom tržištu, pridonijet će rastu inozemnog duga.

Međutim, zbog pada aktivnosti ne očekujemo značajniji rast vanjskog duga kod privatnih poduzeća, dok će rast kod bankarskog sektora biti umjeren zbog očekivanog vrlo blagog rasta kreditne aktivnosti, smatraju analitičari RBA. (jk)