Radnici više ne bi živjeli od ugovora do ugovora, poslodavci bi lakše birali zaposlenike koji im najbolje odgovaraju, i u slučaju promijenjenih uvjeta lakše bi mogli otpuštati višak radnika. Uz to, uvede li se jedinstveni ugovor o radu, kako Vlada najavljuje, svaki bi zaposlenik postao kreditno sposoban.

Složili su se i hrvatski i europski ekonomisti. Model ukidanja ugovora o radu na određeno i neodređeno vrijeme i uvođenja jedinstvenog ili single open-ended contracta ima snažnu potporu u većem dijelu EU, a Hrvatska udruga poslodavaca smatra ga korakom u pravom smjeru za hrvatsko tržište rada.

Direktor HUP-a Bernard Jakelić kaže:To je dobar prijedlog, ali to nije optimalno konačno rješenje. Poslodavcu, da bi procijenio sposobnosti, kapacitet i zalaganje pojedinog radnika, sadašnji probni rok od tri mjeseca nije dovoljan. Zato ga poslodavci i rijetko koriste. Dakle, i u nekom novom sustavu ta prva faza trebala bi biti nešto duža od spominjanih tri do šest mjeseci. Znači, u načelu je model dobar, no detalji su definitivno otvorena pitanja za razgovor.

Kako je poslodavcima optimalno vrijeme za ocijeniti jednog radnika oko godinu dana, dodaje Jakelić, za pretpostaviti je da bi prva faza jedinstvenog ugovora o radu, u kojem poslodavac može otpuštati bez navođenja razloga, trebala trajati upravo toliko, odnosno dvostruko duže od onoga o čemu se raspravlja u Sloveniji, ili primjerice Španjolskoj. I Europska komisija hvali jedinstveni ugovor o radu i predlažu ga posebno zemljama s visokim postotkom sklopljenih ugovora na određeno vrijeme poput Španjolske ili Slovenije. Hrvatska nije među zemljama s najvećim brojem ugovora na određeno vrijeme, no među novozaposlenima ima čak dvije trećine na određeno vrijeme.

Kao posebne prednosti tog sustava u EU se ističe da zaposlenici više ne bi morali svakih tri ili šest mjeseci strepiti hoće li im poslodavci produžiti ugovor.

Prednost za poslodavce je, s druge strane, olakšano otpuštanje u prvim godinama zaposlenja, pa se lako mogu riješiti zaposlenika koji ne odgovaraju traženom profilu.

U prijedlogu ukidanja rada na određeno i neodređeno vrijeme poslodavac Jakelić također vidi fleksibilizaciju radnog zakonodavstva, no svjestan je da se takva promjena neće moći donijeti bez ozbiljnih pregovora Vlade, poslodavaca i sindikata, piše jutarnji.hr.

Rad na određeno vrijeme u Hrvatskoj poslodavci koriste kao supstitut za fleksibilnije radno zakonodavstvo. Da je zakonodavstvo prilagođenije vremenu u kojem živimo, sve bi bilo lakše, kaže Jakelić.

Do prije četiri ili pet godina, naši su zakoni bili neznačajno rigidniji od europskih. No, onda su posvuda u Europi krenuli sa fleksibilizacijom, a mi smo svoje radno zakonodavstvo u tom periodu mijenjali da ga uskladimo s europskom pravnom stečevinom. I tako smo, ne čineći ništa, postali zemlja s jednim od najrigidnijih zakona o radu, što za sobom povlači visoku nekonkurentnost, kaže Željko Lovrinčević.

Jedinstvenim ugovorom dobila bi se veća sigurnost za radnika, a promijenio bi se i status mnogih zaposlenih na određeno vrijeme. Za one koji rade na određeno vrijeme duže od dvije godine, ili im je ugovor produžavan više od dva puta, oni bi automatizmom bili prebačeni u ugovore na neodređeno vrijeme, kaže analitičar Financi Karel Lipnik. (sh)

Foto:Sanjin Strukic/PIXSELL