Podaci s kraja prošle i početka ove godine ukazuju na usporavanje i stagnaciju slovenskog gospodarstva čija troškovna konkurentnost je zbog krize kritično pala u odnosu na prosjek Europske unije, ocijenio je ured za makroekonomske analize slovenske vlade.

Uz pad gospodarske aktivnosti koji se najavljuje za područje eurozone, i gospodarski pokazatelji u Sloveniji iz trećeg kvartala prošle i siječnja ove godine ukazuju na pad konkurentnosti i pogoršanje stanja na tržištu rada, a sve to u kombinaciji sa zaoštrenom situacijom na financijskim tržištima, navodi se u najnovijoj analizi UMAR-a.

Prošloga tjedna UMAR je znatno snizio procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini na samo 0,2 posto, dok je procijenio da je rast u prošloj godini iznosio 0,5 posto, što je dvostruko manje od ranijih predviđanja. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u svojoj analizi očekivanja rasta za ovu godinu srednjoeuropskih i istočno europskih zemalja, najavila je da će Slovenija imati pad BDP-a od 1,1 posto, što je nešto bolje od Mađarske, kojoj se najavljuje pad od 1,5 posto.

Registriranih nezaposlenih osoba krajem 2011. godine bilo je u Sloveniji 113.000, što je porast od 2,5 posto u godini dana, plaće u javnom i privatnom sektoru su stagnirale ili blago pale, ali troškovna konkurentnost zemlje nije povećana, nego je u vrijeme krize pala u odnosu na europski prosjek.

Smanjen i kreditni rejting

Smanjene mogućnosti kreditiranja u domaćem bankarskom sustavu slovenska su poduzeća lani nadomještala uzimanjem kredita na stranom tržištu, ali je u drugoj polovici godine i ta mogućnost smanjena zbog smanjivanja kreditnog rejtinga. Slovenskim bankama pada i kvaliteta aktive pa je lani opseg slabih potraživanja banaka iznosio 5,3 milijarde eura, više od desetine odobrenih kredita, a ove godine moraju osigurati četiri milijarde eura za dospjele obveze, upozorava UMAR.

Kao dobru vijest u UMAR-u su istakli podatak da je lani Sloveniji uspjelo mnogo bolje vući europska sredstva, pa je neto suficit, razlika između uplata u europski proračun i korištenih sredstava iz europskih fondova, iznosio 812 milijuna eura, što je 100 milijuna eura više nego u 2010. godini. (Hina/jh)