Strah od isisavanja kapitala iz hrvatskih banaka zbog krize u eurozoni je neutemeljen jer je kapital u domaćim bankama premalen za spas njihovih inozemnih vlasnica jer one ionako imaju izvor za likvidnost u ECB-u, rečeno je na konferenciji o dužničkoj krizi u Europi i posljedicama po Hrvatsku.

Zagrebačka banka (Zaba) nije od Unicredit Grupe dobila instrukcije o smanjenju aktivnosti u idućoj godini, ali mora voditi računa o rizičnosti svoje aktive, rekao je predsjednik Uprave Zabe Franjo Luković na konferenciji u organizaciji magazina Banka i Zaklade Friedrich Ebert.

Svaka Vladina odluka koja će doprinijeti smanjivanju percepcije rizičnosti poslovanja u Hrvatskoj pozitivno će utjecati na oživljavanje rasta, a ključne riječi za iduće razdoblje su razduživanje, štednja i privatizacija, kaže Luković.

Između 600 i 800 mlrd. € za dokapitalizaciju banaka

Za Vladimira Gligorova, s Bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije, osnovni uzrok financijske krize u eurozoni je bankarska kriza, a po zadnjim procjenama za dokapitalizaciju ugroženih europskih banaka trebat će između 600 i 800 milijardi eura. Ključni problem u sadašnjoj krizi nije u nesposobnosti nego u nespremnosti za vraćanje dugova, pa je tako u grčkom slučaju jasno da ne postoji volja za vraćanjem duga, a ta nespremnost je prvenstveno političko i socijalno pitanje, smatra Gligorov.

Gligorov smatra da se financijska kriza neće moći riješiti bez slabljenja eura, što bi bilo dobro za zemlje "periferne Europe", među kojima je i Hrvatska.

U Hrvatskoj je, međutim, poseban problem prezaduženost poslovnog sektora, jer ako je trošak zaduživanja gospodarstva viši od stopa rasta, to je neodrživo i vodi u bankrot, upozorio je Gligorov. (Hina/jk)

Foto: Anto Magzan/PIXSELL