Europa mora uložiti veće napore kako bi prevladala fiskalnu krizu koja izaziva dodatne pritiske na ionako prenapregnut globalni financijski sustav, upozorio je Međunarodni monetarni fond.

Europski dužnosnici poduzeli su proteklih mjeseci niz važnih koraka kako bi obnovili povjerenje tržišta i vratili povjerenje u eurozonu. Tako je Europska središnja banka (ECB) u rujnu najavila kupnju obveznica zemalja eurozone kako bi se snizili troškovi njihova zaduživanja.  MMF-u upozoravaju da su potrebne dodatne mjere kako bi se vratilo povjerenje tržišta jer će se u protivnom Europa suočiti s ubrzanim procesom razduživanja, što bi pak povećalo rizik nestašice kredita jer bi banke smanjile kreditiranje a rezultat bi bila recesija. 

Ako se na političkoj razini hitno ne poduzmu dodatne odlučne mjere, pojačani pritisak na banke u Europi mogao bi potaknuti proces razduživanja u ukupnom iznosu od 2.800 milijardi dolara do kraja iduće godine. U travnju je MMF odgovarajući iznos procijenio na 2.600 milijardi dolara. Usprkos brojnim već poduzetim važnim koracima na političkoj razini, zacrtane su mjere i dalje nepotpune u ključnim aspektima, što izlaže eurozonu prijetnji pojačanog odljeva kapitala, strahu od raspada i padu gospodarske aktivnosti, stoji u MMF-ovu izvješću.

U skupini gospodarstava u nastajanju MMF kao najranjiviju skupinu izdvaja zemlje u srednjoj i istočnoj Europi, zbog izravne povezanosti sa zapadnom Europom i problema koje dijele s rubnim članicama eurozone. Ahilova je peta brojnih gospodarstava srednje i istočne Europe bankovni sustav koji muku muči s pritiscima razduživanja, pogoršanjem kvalitete imovine i sporim rastom, konstatiraju u MMF-u.

Daljnje pogoršanje krize u eurozoni najveći je rizik za stabilnost svjetskog financijskog sustava, zaključuju. Napominju ipak i da su izvor zabrinutosti i rastuće neravnoteže u drugim dijelovima svijeta. Tako ističu da Sjedinjenim Državama i Japanu prijete ozbiljne fiskalne teškoće koje bi, ako ne budu otklonjene, također mogle destabilizirati svjetski financijski sustav, kaže se nadalje u budno praćenom Izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti. Obje zemlje trebaju donijeti srednjoročne planove smanjenja deficita kako bi očuvale rast i stekle povjerenje financijskih tržišta, sugerira se u tom izvješću. (Hina/HT)