Javni dug Republike Hrvatske, koji obuhvaća domaći i inozemni dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, iznosio je krajem rujna 2011. godine 152,7 milijardi kuna, što je u procijenjenom BDP-u udio od 43,9 posto, podaci su Ministarstva financija.
Javni je dug Hrvatske smanjen na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz prošle godine za 1,1 milijardu kuna, pri čemu je inozemna komponenta javnog duga smanjena za 691,4 milijuna kuna, a domaća komponenta za 444,8 milijuna kuna, navodi se u Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija.
Po podacima iz te publikacije, javni je dug u devet mjeseci prošle godine povećan za 14,7 milijardi kuna, odnosno krajem rujna bio je za 10,6 posto viši nego krajem 2010. godine. Tako je i udio javnog duga opće države u BDP-u povećan za 2,6 postotnih bodova, sa 41,3 posto krajem 2010. na 43,9 posto krajem rujna 2011. godine.
Najveći dug središnje države
Promatrano prema razinama državne vlasti, najveći dio javnog duga odnosi se na središnju državu, čiji je dug krajem rujna iznosio 143,6 milijardi kuna, dug izvanproračunskih korisnika iznosio je 7,1 milijardu kuna, a lokalnih jedinica 1,9 milijardi kuna. I glavnina prirasta javnog duga u devet mjeseci prošle godine odnosi se na središnju državu.
Naime, inozemni i domaći dug središnje države krajem 2010. iznosio je 129,4 milijarde kuna, a krajem rujna prošle godine 143,6 milijardi kuna, što je nominalni rast za 11 posto, ili za 14,2 milijarde kuna.
Središnja se država najviše zadužuje na domaćem tržištu, krajem rujna njen unutarnji dug iznosio je 93,6 milijardi kuna, što je u ukupnom dugu središnje države udio od 65,2 posto. Unutarnji je dug središnje države krajem rujna bio za 10,7 milijardi kuna, ili za 12,9 posto veći nego krajem 2010.
Porast inozemnog duga
Istodobno je inozemni dug središnje države porastao za 7,6 posto, sa 46,4 milijarde krajem 2010. godine na nešto više od 50 milijardi kuna krajem rujna prošle godine.
Po podacima Ministarstva financija, dug izvanproračunskih korisnika koji je krajem rujna prošle godine iznosio 7,1 milijardu kuna, u odnosu na prosinac 2010. porastao je za 542 milijuna kuna, ili za 8,2 posto. Dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak je pak smanjen za 12,3 posto, ili za oko 1,8 milijardi kuna, sa 14,5 milijardi krajem 2010. godine na 12,7 milijardi kuna krajem rujna prošle godine.
Dodaju li se dugu središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države i potencijalne obveze države (državna jamstva i dug HBOR-a), proizlazi da je tako definirana razina duga opće države krajem rujna 2011. godine iznosila 212,8 milijardi kuna, ili 61,2 posto BDP-a. (Hina/jk)