Kako bi stigli razvijene zemlje u zaštiti okoliša Hrvatska bi trebala izdvojiti 11 milijardi eura, a za obnovljive izvore energije i 15 milijardi eura, rekao je za Večernji list, Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ove godine smo trebali proizvoditi oko 5 posto energije iz obnovljivih izvora, a nismo dostigli ni 1 posto, a umjesto planirana smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova oko 6 posto do 2012., emisiju stakleničkih plinova smo još toliko povećali, prije svega zbog većeg broja vozila na cestama, rekao je Mladineo.

Najveći onečišćivači kao INA, HEP, CEMEX, Petrokemija, Našicecement platili su oko 70 milijuna kuna za onečišćenje Fondu (toliko zbog onešićenja godišnje plaćaju Fondu), no neki poput HEP-a, Vira, Petrokemije, Pika Rijeka ili Holcima najviše i ulažu u održivi razvitak, piše Večernji list.

Smanjenje emisije stakleničkih plinova ne smije ići na štetu industrije, nego se industrija mora okrenuti energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Na taj način se tvrtkama smanjuju ulazni troškovi, pojeftinjuju proizvodi i povećava konkurentnost.

Mladineo kaže kako se u turizmu sve više ulaže u solarne kolektore, koji se isplate za dvije-tri godine, a toplinska i električna energija na koju je prije otpadalo i 30 posto troškova postaje besplatna.

Do 2020. godine Hrvatska mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20 posto, 20 posto energije mora dolaziti iz obnovljivih izvora, a uštede u energiji moraju iznositi 20 posto. U tome će nam pomoći fondovi Europske unije, rekao je Mladineo. O tome će uskoro biti i riječ i na regionalnoj konferenciji o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti koju organizira Infoarena grupa.

Na konferenciji će se svi zainteresirani moći upoznati s investitorskim potencijalom u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.  Kod nas je trenutačno najviše prijavljenih projekata za vjetroelektrane, rekao je Mladineo i dodao kako kod nas u programe korištenja obnovljivih izvora energije najviše ulažu tvrtke Valalta, Eko, Sem 1986., Adria wind power i Jadranka hoteli, koje su za svoje projekte dobili od Fonda zajmove, odnosno subvenciju kamata, do 1,7 milijuna kuna. (J.K.)

Izvor: www.vecernji.hr