Mjesečnik Banka i Institut za javne financije u srijedu, organizirali su drugi okrugli stol u sklopu projekta Analiza mirovinskog sustava pod nazivom "Tko se sve ukrcao u prvi stup mirovinskog osiguranja?" – pitanje je na koje su odgovor pokušali dati analitičari i stručnjaci za mirovinski sustav -Mihovil Rismondo, Marijana Bađun, Predrag Bejaković, Ljiljana Marušić.

Odgovor bi otprilike mogao glasiti: riječ o golemom broju najrazličitijih kategorija umirovljenika od kojih su jedne zakinute, a druge povlaštene, te da takav sustav iskrivljen nizom posebnih pravila zahtijeva ozbiljne korekcije.

Opadanje broja osiguranika

Mihovil Rismondo je naglasio da su od 2001. do 2010. glavne tendencije opadanje broja aktivnih osiguranika, osobito obrtnika i poljoprivrednika. Ali, od 2006. do kraja prošle godine zabilježen je opći rast broja korisnika mirovine od 3 posto, a osobito žena (6 posto) i obrtnika (19 posto).

Nadalje, ostala je značajna razlika u mirovinama ostvarenim do 1998. i onima od 1999. godine: Do 1998. većinu (56,5%) čine mirovine u visini 1500 do 3000 kuna, a slijede mirovine 3000-5000 kuna (23,3%). Od 1999. godine, od reforme, većina korisnika (38,9%) ima mirovinu do 1500 kuna ili 1500 do 3000 kuna (44,8%).
Razlozi niže razine «novih» mirovina su nova mirovinska formula koja je uvela izjednačenje po spolu, plaće iz cijelog radnog vijeka te izvanredna povećanja «starih» mirovina, pojasnio je Rismondo.

Povlaštene mirovine

Marijana Bađun analizirala je mirovine ostvarene pod povlaštenim uvjetima koje je u prosincu 2010. primalo 177.205 korisnika, od čega je najviše - oko 70.000 - branitelja. Upozorila je da je hrvatski mirovinski sustav iskrivljen brojnim posebnim pravilima i detaljno iznijela osnove po kojima 13 kategorija prima mirovine.

Kazala je kako se  može očekivati nestanak korisnika povlaštenih mirovina iz bivšeg sustava u sljedećih 15 godina, a s obzirom na prosječnu starost korisnika braniteljskih mirovina oni te mirovine primati sljedećih 25 do 30 godina.

Iako je stečena prava teško oduzeti, to nije i nemoguće. Ili ih je moguće barem korigirati, a to pomalo shvaća i Vlada. Ušteđena sredstva mogla bi se usmjeriti  na rehabilitaciju i zapošljavanje branitelja ili obrazovanje mladih, kazala je Bađun.

Najniže mirovine

Predrag Bejaković upozorio je kako je minimalna mirovina važna za ublažavanje siromaštva starijih osoba,  ako je razmjerno povoljna može destimulirati ostanak u svijetu rada.
Ljiljana Marušić iz HZMO kazala je kako skoro 30 posto korisnika prima najnižu mirovinu , što, kazala je, govori da je to snažan institut koji doprinosi socijalnoj sigurnosti umirovljenika.
Najviša mirovina isplaćena u 2010. godini iznosila je 17.744 kune.

Najniža braniteljska mirovina iznosila je 2.389 kuna, a prosječna najniža mirovina  je oko tisuću kuna niža. Najniža mirovina po godini staža iznosi 56,59 kuna, pa za 15 godina staža ona iznosi 849 kune, za 20 godina 1.132 kune, za 25 godina 1.415 kuna.

Najnižu mirovinu prima 163.269 umirovljenika, s ostvarenim prosječnim mirovinskim stažom od 24 godine. (PS/JK)