Dužnička kriza eurozone pogodila je tržišta u nastajanju, poglavito u istočnoj Europi, jer su ulagači neskloni riziku iz njih povlačili sredstva, ocijenila je u najnovijem izvješću Banka za međunarodna poravnanja (BIS).

S tržišta u nastajanju ulagači su u kolovozu i rujnu povukli više od 25 milijardi dolara (18,7 milijardi eura), objavio je BIS. Cijene dionica na tim su tržištima u rujnu također oštro pale, ističu istraživači i dodaju da to navodi na zaključak da je rizična imovina prodana kako bi se smanjila promjenjivost portfelja.

Povlačenje sredstava fondova s tržišta u nastajanju vremenski se poklopilo s priljevom 85 milijardi dolara u eurozonu, što proizlazi iz smanjenja imovine izvan europske monetarne unije. Najveći dio te imovine završio je u Francuskoj. Silazni trend brine analitičare jer bi smanjenje kreditnih plasmana banaka eurozone prema kompanijama i kućanstvima na tržištima u nastajanju moglo pogoršati usporavanje gospodarskog rasta, napominju u BIS-u.

Manje novih kredita za regiju

Velike banke, uključujući njemački Commerzbank, pogođen grčkom dužničkom krizom, i talijanski UniCredit, koji je zabilježio neto gubitak od 10,6 milijardi eura u trećem tromjesečju, objavile su da će smanjiti nove kredite u regiji. Austrija je također nametnula veću disciplinu svojim bankama, koje su najveći zajmodavci u Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.

Italija će sse po mišljenju BIS-a moći nositi s povećanjem troškova zaduživanja još barem nekoliko godina zato što njezini relativno dugi rokovi za vraćanje dugova pomažu ublažiti učinke rekordnih prinosa po obveznicama.

Ulagači su sigurna utočišta za svoju imovinu pronašli na tržištima obveznica u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Australiji i neki sjevernim europskim zemljama, te u ulaganjima u Japan. (Hina/jk)