Banke u Hrvatskoj u godinu dana naplate više od 3 milijarde kuna naknada i provizija, u 2010. godini 3,2 milijarde kuna, a u prvih šest mjeseci 2011. godine još 1,46 milijardi kuna, piše Večernji list.

Statistika međutim ne pokazuje koliko se od toga odnosi na građane, a koliko na tvrtke, a isto tako nije poznato koliko su cijene naknada i provizija realne jer ih banke formiraju slobodno bez ikakve obveze da objasne prema kojem načelu odlučuju o njihovoj visini.

I Europska komisija mijenja politiku

Takva praksa nažalost nije hrvatska specifičnost te je Europska komisija nedavno pokrenula javne konzultacije o tome. EK kao glavne probleme navodi netransparentnost i neusporedivost troškova pojedinih banaka što bi trebaLo promijeniti donošenje zakona u drugoj polovici 2012. godine.

U Hrvatskoj narodnoj banci kažu kako se i u Hrvatskoj radi na izmjenama Zakona o kreditnim institucijama, a on bi trebao obuhvatiti i visine naknada i provizija. Izmjene Zakona o kreditnim institucijama mogu se očekivati u drugoj polovici godine.

A da su cijene bankarskih usluga bez ikakvog nadzora pokazuju sljedeći primjeri: Tako je u Hypo banci naknada za vođenje računa od 8,9 do 11,9 kuna, u Erste banci od 3 do 8 kuna, a u Zabi i RBA od pet do devet kuna. Cijene variraju i kod paketa usluga, tako OTP standard plus mjesečno stoji 100 kuna, u Zabi Premium lepeza stoji do 150 kuna mjesečno. Neke naknade su stvarno bizarne poput one o naplati "neosnovanog reklamiranja troškova" što u Zabi naplaćuju najmanje 20 kuna od iznosa reklamiranog troška, dok u RBA s najmanje 100 kuna naplaćuju primanje inočekova na ime ratne odštete za prisilni ili ropski rad. (jk)

Izvor: Večernji list, 17. travnja 2012.
Foto: Pixsell