Nova hrvatska vlada odmah će morati pokazati da je spremna provesti nužne reforme kako bi se izbjeglo snižavanje kreditnog rejtinga, što neće biti lako, s obzirom na slabosti gospodarstva, kažu makroekonomisti nakon jučerašnjih parlamentarnih izbora.

Nova će vlada doslovce odmah morati domaćim i inozemnim investitorima, kao i agencijama za rejtinge, pokazati da je spremna uhvatiti se u koštac s reformama. Sve reforme, koje su odgađane zadnjih godina, morat će se početi odmah provoditi, inače će nam agencije smanjiti kreditni rejting, napominje Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Reiffeisenbank Austria.

No, čak i da se odmah krene s reformama, teško je uskoro očekivati pozitivne pomake u gospodarstvu, a i same reforme podrazumijevaju inicijalni trošak koji će se akođer osjetiti.

Obavezne su reforme u proračunu

Nužne su, kaže, reforme u proračunu i sa prihodne i sa rashodne strane. Što se prihodne strane tiče, Živković-Matijević smatra da visinu poreza ne bi trebalo mijenjati, ali zato treba smanjiti parafiskalne namete.

Treba se, smatra, boriti i protiv sive ekonomije, koja je sigurno u ovim kriznim vremenima porasla, i time osigurati priljeve u proračun.

Isto tako, kaže Živković-Matijević, treba protresti rashodnu stranu proračuna u smislu troškova zdravstva te mirovina, kao i socijalnih naknada na način da ih primaju oni kojima zaista i trebaju.

Tek smo izašli iz recesije, a prijeti nam novi pad

Domaće gospodarstvo tek je nedavno sramežljivo izašlo iz recesije, koja traje od 2009. godine. No, kako će vrlo vjerojatno gospodarstvo eurozone, naše najveće izvozno tržište, ponovno uroniti u recesiju, i domaćem gospodarstvu prijeti novi pad, što će Kukuriku koaliciji dodatno otežati situaciju.

U idućoj se godini može očekivati pad gospodarstva od 2 posto, a prijete i financijski rizici zbog dužničke krize u eurozoni, što negativno utječe na zaduživanje države i domaćih poduzeća na inozemnim tržištima, navode analitičari Hypo Alpe Adria banke u osvrtu na jučerašnje izbore.

Loši gospodarski izgledi predstavljaju, pak, značajne rizike za najavljenu fiskalnu konsolidaciju.

Sadašnji ciljevi smanjenja proračunskog deficita temelje se na pretpostavkama rasta od 1,5 posto ove i 2,5 posto 2012. godine, koje su očito preoptimistične. S obzirom da je Kukuriku koalicija obećala smanjiti proračunski deficit do 3 posto BDP-a, vjerojatno će morati provesti daljnje mjere štednje, navode analitičari Hypo Alpe Adria banke. (Hina/jh)