Investicijska strategija novčanih fondova uglavnom se sastoji od ulaganja u nisko rizične, kratkoročne dužničke vrijednosne papire te instrumente tržišta novca, u depozite banaka i druge financijske izvedenice. Cilj novčanih fondova je zaštititi ulaganje od tržišnih oscilacija i osigurati stabilan prinos, koji je u pravilu veći od kamata na štednju.

Novčani fondovi su otvoreni investicijski fondovi, a osnivaju se radi prikupljanja novčanih sredstava putem javne ponude, odnosno izdavanjem udjela u fondu, a sredstva se ulažu u razne vrijednosne papire. Fondom upravlja društvo za upravljanje investicijskim fondovima, a osnivanje i rad fondova odobrava i nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskim usluga (HANFA). Društvo za upravljanje investicijskim fondom ima obvezu svakom vlasniku udjela na njegov zahtjev isplatiti dio ili sve udjele, a vrijednost udjela u fondu se mijenja ovisno o promjeni cijene vrijednosnog papira.

Zajamčena sigurnost i stabilnost financijske imovine

U pravilu, ovaj tip fondova investira u vrijednosne papire s manjim tržišnim oscilacijama te nema mogućnosti za naglim ostvarivanjem velikog prinosa, ali zato ulagačima nude veću stabilnost prinosa, primjerenu za kratkoročne investicije. Novčani fondovi investitorima pružaju mogućnost ulaganja na kraća vremenska razdoblja uz zadržavanje visoke likvidnosti te sigurnosti i stabilnosti financijske imovine. Većinu portfelja novčanih fondova čine kratkoročni dužnički vrijednosni papiri izdavatelja, bilo država (trezorski zapisi) ili kompanija (komercijalni zapisi), koji na taj način zadovoljavaju svoje potrebe za kratkoročnim financiranjem. Ostale instrumente tržišta novca čine ulaganja u depozite kod financijskih institucija, repo poslove te ulaganje u udjele drugih novčanih fondova. Glavna obilježja takvih investicija su ročnost kraća od godine dana te sigurnost naplate garantirane zahtijevanim visokim kreditnim rejtingom izdavatelja, objašnjava Vjeran Jureša, analitičar iz tvrtke To One. 

Napominje kako su prednosti ulaganja u ovu vrstu fondova visoka razina likvidnosti (unovčivosti), sigurnost (visoki kreditni rejting izdavatelja) te niska fluktuacija vrijednosti u odnosu na ostale vrste financijske imovine, ali isto tako visina uloga u fond je moguća prema mogućnostima i željama, a sredstva se mogu podići u svakom trenutku. Nedostaci ulaganja, dugoročno gledano, su relativno niski prinosi koji ne mogu u pravoj mjeri zaštititi investitore od inflatornih utjecaja, tj. održati kupovnu moć uloženog kapitala, dodaje Jureša.

Dolazi do stagnacije te laganog pada

Jureša spominje kako je imovina domaćih novčanih fondova, pod utjecajem financijske krize te averzije investitora prema riziku, bilježila konstantan rast od početka 2009. godine pa sve do sredine prošle godine, kada dolazi do stagnacije te laganog pada, a koji se nastavio i u ovoj godini. Treba naglasiti da je u strukturi ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, krajem prošle godine, imovina otvorenih novčanih fondova činila više od 63 posto ukupne imovine. Tolika izloženost investitora ne-rizičnim oblicima financijske imovine otvara mogućnost prelijevanja dijela imovine u rizičnije oblike investicijskih fondova (dioničke i mješovite investicijske fondove) uslijed očekivanog, budućeg oporavka domaćeg gospodarstva i tržišta kapitala, naglašava Jureša.

Novčani fondovi:

Izvor: HANFA

Prema HANFA-inom izvješću, novčani fondovi činili su 17,97% u ukupnom broju otvorenih investicijskih fondova u četvrtom kvartalu 2011. godine, a strukturu ukupne neto imovine otvorenih investicijskih fondova (u sitom razdoblju) najvećim su dijelom činili novčani fondovi, koji su također i zabilježili kvartalno povećanje učešća u strukturi ukupne neto imovine.

Autor: Marina Kilić