Na valutnim je tržištima euro i prošloga tjedna bio pod pritiskom dužničke krize i splašnjavanja nade da će američki Fed uskoro olabaviti monetarnu politiku, pa mu je tečaj, po prvi puta nakon dvije godine, zaronio i ispod razine od 1,22 dolara.

Cijena eura prema američkoj valuti oslabila je prošloga tjedna 0,3 posto, na 1,2250 dolara, a tijekom tjedna zaronila je na samo 1,2160 dolara, najnižu razinu od polovice 2010. godine.

Tečaj eura u odnosu na japansku valutu skliznuo je, pak, 0,9 posto, na 97,00 jena. I dolar je oslabio prema japanskoj valuti, pa mu je cijena pala 0,6 posto, na 79,20 jena. Prošloga je tjedna nastavljen pritisak na euro, zbog strahovanja ulagača od produbljivanja dužničke krize u eurozoni, pa se njegov tečaj prema američkoj valuti kretao na najnižim razinama u dvije godine.

Pogoršanje situacije

Mali predah pružila mu je početkom tjedna tek odluka ministara financija eurozone o pomoći Španjolskoj od 30 milijardi eura za spašavanje tamošnjih banaka.

No, taj je predah bio kratkotrajan jer ministri nisu postigli napredak po pitanju korištenja sredstava iz kriznih fondova za kupnju obveznica prezaduženih članica eurozone na tržištu, što bi smanjilo cijenu njihovog zaduživanja.

A da se situacija u gospodarstvima eurozone pogoršava, pokazuje i odluka agencije Mooody's o sniženju rejtinga Italije za dva stupnja, na Baa2, uz negativne izglede.

I u preostalom dijelu godine pratit će nas razočaravajući gospodarski rast, krhko povjerenje ulagača i visoki prinosi na obveznice država u rubnom pojasu eurozone, kazao je Derek Halpenny, valutni analitičar u Bank of Tokyo Mitsubishi.

Jačanje dolara

Dolar je prema euru ojačao i zbog toga što je zapisnik s lipanjskog sastanka američke središnje banke Feda pokazao da bi se stanje u američkom gospodarstvu moralo pogoršati da bi banka dodatno ublažila monetarnu politiku.

Svaka središnja banka u svijetu osim Feda ublažava monetarnu politiku. Dok u Fedu ne promijene stajalište, dolar će i dalje jačati. Euro će pak vjerojatno nastaviti slabiti jer će ga pritiskati odluka Europske središnje banke o sniženju kamate na depozite, kazao je George Saravelos iz Deutsche banke.

Prije desetak dana ECB je snizio ključne kamate s 1,0 na rekordno niskih 0,75 posto, dok je kamate na depozite srezao na nula posto. To znači da banke ne zarađuju ništa ako drže novac na računima u središnjoj banci eurozone.

To je jedan od razloga što je euro od početka godine oslabio više od 5 posto prema dolaru, čime je već premašio gubitak iz prošle godine, kada je skliznuo za 3,2 posto. (Hina/jk)