Oporavak hrvatskoga gospodarstva u 2011. je spor i nesiguran pa je nužno odlučnije provesti strukturne reforme kako bi se ojačala hrvatska konkurentnost, poruka je Svjetske banke u povodu predstavljanja redovnog gospodarskog izvješća za EU10.

Zemlje koje brže provode reforme ostvaruju veće stope gospodarskog rasta, a Hrvatsku čeka sporiji oporavak jer ih godinama nije provodila, istaknula je glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster.

Svjetska banka prognozira za 2011. gospodarski rast Hrvatske od 1,5 posto, ali uz rizike koje potiču slaba domaća potražnja, visoka nezaposlenost, rast globalnih cijena nafte i hrane, te kriza na periferiji eurozone.

Za Hrvatsku je stoga važno da zadrži stabilnost financijskog sektora, započne fiskalnu konsolidaciju i smanji fiskalni deficit, jer bez toga ne može očekivati smanjenje kamata na kredite, upozorila je Mađarević Šujster.

Vrijeme je za ozbiljne reforme

Predkriznu razinu BDP-a Hrvatska, nažalost, neće dostići niti u idućoj godini, a kako budući rast više ne može temeljiti na rastu potrošnje, vrijeme je za ozbiljne reforme koje će dugoročno ojačati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

Zbog krize i stezanja gospodarstva prošle je godine priljev kapitala u Hrvatsku bio nizak, no zbog toga je smanjen uvoz, a time i vanjska neravnoteža. Ove se godine, zbog blagog rasta gospodarstva, očekuje oporavak kapitalne potražnje i povećanje deficita na tekućem računu platne bilance. Također zabrinjava rast stope nenaplativih zajmova (12 posto u prošloj godini).

Stoga bi Hrvatska morala krenuti u fiskalnu konsolidaciju, što je prošle godine izbjegla učiniti jer je imala dovoljno likvidnih sredstava za financiranje većeg deficita, napominje glavna ekonomistica Svjetske banke.

Prvi rezultati

Dobro je što je Vlada najavila veće smanjenje fiskalnog deficita u iduće dvije godine, prvenstveno kroz smanjivanje rashoda, pa iako predstojeći izbori predstavljaju određeni rizik, nadamo se da će primjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti spriječiti odstupanje od toga plana, kaže Mađarević Šujster.

Vladin program gospodarskog oporavka pokazuje prve rezultate, ali sada treba odlučnije provoditi njegove teže dijelove, prvenstveno reformu javne uprave i smanjivanje subvencija, bez obzira što iskustva drugih zemalja pokazuju da je oko toga teško postići konsenzus.

Poseban je problem Hrvatske, za razliku od nekih drugih tranzicijskih zemalja, niska razina greenfield investicija koje ne pronalaze prostora u postojećoj strukturi gospodarstva (Hrvatska npr. nema automobilsku industriju). Za privlačenje ulaganja treba jačati industrije poput informatike ili biotehnologije, no na tome treba puno raditi, a prvenstveno promijeniti obrazovni sustav. (Hina/SJ)

Foto: ilustracija