Završetak pregovora s EU i potpisivanje pristupnog ugovora te promjena vlasti na parlamentarnim izborima nakon kojih je kao deseti hrvatski premijer u Banske dvore ušao predsjednik SDP-a Zoran Milanović, događaji su koji su obilježili rad hrvatske Vlade u ovoj godini.

Parlamentarni su izbori 4. prosinca do tada vladajući HDZ 'poslali' u oporbu, a vlast u Hrvatskoj s osvojenih 80 zastupničkih mandata preuzele su stranke Kukuriku kolacije - SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a.

Kosor je na čelu hrvatske Vlade bila od srpnja 2009., a i u 2011. prioritetima u radu svoje Vlade označila je ulazak u EU, gospodarski oporavak i borbu protiv korupcije.

Ova će godina ostati upamćena kao godina u kojoj je Hrvatska zatvorila pristupne pregovore i potpisala ugovor o pristupanju - 30. lipnja zatvorena su i zadnja poglavlja, a 9. prosinca premijerka Kosor i predsjednik Republike Ivo Josipović potpisali su u Bruxellesu pristupni ugovor.

Tim je potpisom Hrvatska umjesto kandidatskog statusa dobila status pristupajuće zemlje Unije, a 28. članica EU postat će 1. srpnja 2013.

Pravosuđe i korupcija

Jedno od najtežih poglavlja u pregovorima bilo je pravosuđe pri čemu su, uz neovisnost sudstva i suradnju s Haškim sudom, europske poruke posebnu važnost stavljale na borbu protiv korupcije.

Kosor je i tijekom ove godine višekratno ponavljala opredijeljenost svoje Vlade za nultu toleranciju na korupciju te poručivala da ne postoje nedodirljivi, da se u borbi protiv korupcije i kriminala nitko nema pravo ustrašiti i posrtati.

Godina afera

U 2011. na 'vidjelo' je izašlo niz afera, a optužnica je podignuta i u, po mnogima, aferi svih afera - Fimi media. U toj se aferi, uz bivšeg premijera Ivu Sanadera, na udaru USKOK-a našao i sam HDZ kao pravna osoba i to je prva hrvatska politička stranka protiv koje je podignuta optužnica.

Vlada premijerke Kosor i u ovoj je godini gotovo svaku sjednicu započinjala točkama vezanim uz provedbu programa gospodarskog oporavka.

Tako je Vlada primjerice olakšala uvjete za kreditiranje poduzetnika po modelu A, predložila zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita, a pohvalila se i dobrim rezultatima turističke sezone, time da je ova godina bila prva u posljednjih desetak bez rebalansa proračuna.

No, niz je problema i dalje otvoren, primjerice nezaposlenost je ponovno premašila brojku od 300 tisuća, nelikvidnost je premašila 40 milijardi kuna, a nakon što je hrvatska brodogradnja sredinom godine dobila pozitivnu ocjenu Bruxellesa za planove restrukturiranja, proces privatizacije je zastao i čekaju se potezi nove Vlade.

Vlada HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera najavila je i niz investicijskih projekata, među kojima su i projekt Brijuni Rivijera, novi putnički terminal Zračne luke Zagreb, projekti u energetici i nizu drugih prodručja.

Prosvjedi

Vlada kojoj je na čelu bila Jadranka Kosor u proljeće se suočila i s prosvjedima u Zagrebu i nekim drugim gradovima kojima su prosvjednici, okupljeni preko društvene mreže Facebook, tražili ostavku vlade i raspisivanje izbora, a tijekom godine suočavala se i s prosvjedima poljoprivrednika, ribara, radnika u nekoliko tvrtki, primjerice Dalmacijavina, Đakovštine, KIO Keramike, itd.

Veliku pozornost javnosti i u zadnjoj godini mandata HDZ-ove vlade izazvalo je nekoliko zakonskih prijedloga. Od zakona o ništetnosti do prijedloga da se prav branitelja reguliraju Ustavom.

Saboru je Vlada u 2011. uputila 249 zakonskih prijedloga, a na njen je prijedlog Hrvatski sabor donio njih 218.

Šest dana nakon preuzimanja vlasti, 29. prosinca, prvu je sjednicu održala Vlada premijera Milanovića koji je i s te sjednice poručio da se poreznom reformom neće povećati ukupno porezno opterećenje. Konkretni potezi i detalji reforme Vladu čekaju u idućoj godini, a prvi će joj veliki izazov biti prijedlog proračuna za 2012.  (Hina/jh)

Foto: PIXSELL