Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) u prvih šest mjeseci ove godine odobrila je 220 posto više stambenih kredita nego u isto vrijeme prošle godine, a ukupna vrijednost tih kredita je 94,94 milijuna kuna, što je u kunama porast od 255 posto, izvijestili su iz RSŠ-a.
Napominjući da su time unatoč krizi i otežanom stambenom kreditiranju napravili važan iskorak te vratili trend kreditiranja u okvire iz 2008., iz RSŠ-a ističu da spomenuti porasti u apsolutnim brojkama čine rast s 23,4 milijuna kuna na 94,9 milijuna kuna u ukupnoj vrijednosti odobrenih kredita, odnosno povećanje s 21,1 milijun kuna na 74,8 milijuna u ukupnom iznosu isplaćenih stambenih kredita. I nakon prvih šest mjeseci ove godine RSŠ je, kako navode, zadržala najveći kapital od svih štedionica u Hrvatskoj i stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala od 20 posto.
Za razliku od prethodne dvije godine, kada je zabilježen velik pad u kreditiranju, što je najvećim dijelom rezultat stava Ministarstva financija glede stambenih kredita za međufinanciranje, u prvih šest mjeseci ove godine trend kreditiranja vraćen je u normalu, što je, po ocjeni iz te Štedionice, u stvari i bit održivosti samog sustava stambene štednje. Broj sklopljenih štednih ugovora u prvih šest mjeseci ove godine na razini je istog razdoblja prošle, te je zadržana razina od oko 13 tisuća novih ugovora.
Nastavak povećanog trenda kreditiranja očekuje se i u nastavku godine
U odnosu na kredite vezane uz švicarski franak, kod kojih su se rate povećale i do 60 posto, RSŠ je, kako navode, svojim štedišama zajamčila puno mirniju otplatu kredita uz ujednačenost mjesečnih obroka, s obzirom da su kamatne stope i mjesečni anuiteti nepromjenjivi. Nastavak povećanog trenda kreditiranja i daljnju ekspanziju proizvoda stambene štednje u RSŠ očekuju i u drugoj polovici ove godine, dok od regulatora i Ministarstva financija očekuju razumijevanje i prepoznavanje koncepta stambene štednje, po uzoru na razvijene zapadne države, kao zasebnog sustava sa specifičnim karakteristikama koji bi trebao biti korišten barem kao dio rješenja za izlazak iz krize i jedan od kotača zamašnjaka za oživljavanje posrnulog tržišta nekretnina. (Hina/mš)