Pad bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine za 1,3 posto znatno je manji nego što se očekivalo, no hrvatsko je gospodarstvo, ponajviše zbog pada investicija i negativnog vanjskog okruženja, ponovno uronilo u recesiju.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema prvoj procjeni, BDP u prvom tromjesečju pao 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je manje od očekivanja.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine palo 2,1 posto. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 1,5 do 3 posto. S obzirom da je u četvrtom lanjskom tromjesečju BDP pao 0,4 posto, daljnji pad gospodarstva na početku ove godine znači da je ponovno utonulo u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.

Pozitivno iznenađenje

Manji pad od očekivanja je pozitivno iznenađenje, no vjerujem da su sve kategorije negativno utjecale na BDP, osim osobne potrošnje. Potrošnja je ojačala jer su nakon najava podizanja opće stope PDV-a s 23 na 25 posto građani u prva dva ovogodišnja mjeseca dinamizirali svoje kupnje. Iako je već u ožujku potrošnja oslabila, na tromjesečnoj razini promet u trgovini na malo realno je porastao za 0,5 posto. To je vjerojatno ublažilo pad gospodarskih aktivnosti u prvom tromjesečju, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Detaljniji podaci o BDP-u bit će objavljeni u drugoj procjeni za otprilike mjesec dana. Međutim, dosad objavljeni podaci iz građevinskog sektora, o daljnjem smanjenju građevinskih aktivnosti i padu broja građevinskih dozvola na početku godine, ukazuju na nastavak pada kapitalnih investicija 13. kvartal zaredom.

Očekujemo i negativni utjecaj neto izvoza na rast BDP-a, odnosno proširen je deficit u robnoj razmjeni na godišnjoj razini. Također, negativno na BDP utječe i smanjenje javne potrošnje uslijed fiskalne konsolidacije, dodaje Šantić.

Nastavak negativnih trendova

U drugom tromjesečju Šantić također očekuje nepovoljna gospodarska kretanja.

U drugom tromjesečju očekujem veći gospodarski pad, jer će izostati pozitivni učinak osobne potrošnje iz prvog tromjesečja. Zabrinjava i podatak o snažnom, većem od 9 posto, padu industrijske proizvodnje u travnju, a očekujemo i daljnje korekcije osobne potrošnje, kaže Šantić.

Upozorava, također, na pojačane rizike iz međunarodnog okruženja, s obzirom na dužničku krizu i balansiranje gospodarstva eurozone na rubu recesije. Zbog toga slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima, što negativno utječe na izvoz Hrvatske.

Šantić, kao i većina ostalih analitičara, očekuje da će i u cijeloj ovoj godini gospodarstvo zabilježiti pad, zbog nepovoljnih domaćih, ali i trendova u europskim gospodarstvima. (Hina/jk)