Gospodarski program koji za Sloveniju u idućih pet godina s ciljem financijske stabilizacije predlaže petostranačka koalicija koju će voditi vjerojatni premijer Janez Janša ima vrlo dobrih elemenata, ali je pitanje jesu li ti ciljevi održivi i ostvarivi, ocjena je koju je za medije iznijelo nekoliko slovenskih ekonomskih stručnjaka.
Profesor na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu Matej Lahovnik, nekadašnji ministar gospodarstva, u razgovoru za Delo ocijenio je najproblematičnijim uvođenje takozvane socijalne kapice kao mjere za povećanje konkurentnosti, te koncesiju koja je obećana Demokratskoj stranci umirovljenika kako bi ušla u koaliciju, čime je buduće vlada osigurala većinu u parlamentu.
Kod uvođenja socijalne kapice riječ je o mjeri po uzoru na neke europske zemlje po kojoj bi se za srednje i više plaće odredilo smanjenje poreznog opterećenja s ciljem sprječavanja odlaska visokoobrazovanih ljudi u inozemstvo, njihova motiviranja za rad i povećanja gospodarske konkurentnosti. Lahovnik problematizira uvođenje takvog pravila po kojem se na bruto plaće srednjeg i višeg razreda doprinosi za socijalno i mirovinsko osiguranje naplaćuju samo na dio bruto plaće navodeći kako će time doći do pada proračunskih prihoda.
Promjene neće biti lako provesti
Koalicijski ugovor obećava i dugoročno povećanje prosječne mirovine sa 60 na 72 posto prosječne plaće i nije mi jasno odakle će se za to osigurati sredstva, dodaje Lahovnik zaključujući da sva obećanja iz koalicijskog ugovora neće biti nimalo lako realizirati. Uz to, buduća vlada desnog centra planira promjenu oporezivanja plaća, postupno sniženje poreza na dohodak poduzeća, niže, paušalne poreze za obrtnike i samozaposlene, investicijske olakšice za domaće i strane poduzetnike te smanjenje trošarina. Po mišljenju financijskog analitičara Simona Mastnaka, vrlo je teško istodobno povećati ekonomski rast i smanjivati proračunske prihode.
Snižavanje poreza može se razumjeti kao mjera za gospodarski oporavak i rast, no ako se u isto vrijeme želi uravnotežiti proračun, onda je to riskantan potez, ocijenio je Mastnak za Delo dodajući da bi se proračun mogao popuniti i prodajom državne imovine koja za državu nema strateško značenje. (Hina/HT)